Sadržaj se učitava...
mdi-home Početna mdi-account-multiple Djelatnici mdi-script Studiji mdi-layers Katedre mdi-calendar-clock Raspored sati FOI Nastava search apps mdi-login
Sustavi za elektroničko učenje
E-learning Systems
2023/2024
4 ECTSa
Baze podataka i baze znanja 1.3 (BPBZ)
Organizacija poslovnih sustava 1.3 (OPS)
Informacijsko i programsko inženjerstvo 1.3 (IPI)
Informatika u obrazovanju 1.3 (IUO)
Katedra za razvoj informacijskih sustava
UP
3. semestar
 Osnovne informacijemdi-information-variant Izvođači nastavemdi-account-group Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline Model praćenjamdi-human-male-board Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline Rasporedmdi-calendar-clock Konzultacijemdi-account-voice
Izvođenje kolegija
Studij Studijski program Semestar Obavezan
Baze podataka i baze znanja 1.3 (BPBZ) 3 izborni
Organizacija poslovnih sustava 1.3 (OPS) 3 izborni
Informacijsko i programsko inženjerstvo 1.3 (IPI) 3 izborni
Informatika u obrazovanju 1.3 (IUO) 3 obavezan
Cilj kolegija
Svrha ovog kolegija je upoznavanje principa i specifičnosti elektroničkog učenja, tehnologija i procesa na kojima se ono temelji te različitih mogućnosti primjene, u svrhu kompetencije za razvoj takvih sustava i upravljanje procesima primjene. Cilj vježbi: Upoznavanje praktičnih rješenja, stjecanje konkretnih znanja i kompetencije za razvoj tih sustava, poznavanje načina na koji se elektroničko učenje primjenjue, te mogućnost provođenja istraživanja na tom području.
Preduvjeti
Kolegij nema definirane preduvjete
Norma kolegija
Predavanja
 30 sati
Vježbe u praktikumu
 30 sati
Nastavnik Uloga na kolegiju Oblik nastave Tjedana Sati Grupa
Balaban Igor Nositelj Predavanja
Vježbe u praktikumu 		6
5 		3
3 		1
1
Plantak Vukovac Dijana Nositelj Vježbe u praktikumu
Predavanja 		5
4 		3
3 		1
1
Sadržaj predavanja
  • Uvod
    Karakteristike, ciljevi i procesi učenja uz pomoć tehnologije. Formalni, neformalni i informalni oblici elektroničkog učenja s naglaskom na računalno potpomognuto učenje i učenje na daljinu. Motivacija i pogodnosti. Mogući načini tehnološki podržanog učenja te razlike u odnosu na klasične oblike učenja.
  • Stilovi učenja
    Stilovi, teorije i procesi učenja: raznolikost pristupa, tehnološki uvjetovani pristupi, klasifikacija (Kolbov eksperimentalni model, teorija višestruke inteligencije, indikator tipa Myers-Briggs, vizualnoauditorno- kinestatički model, VARK stilovi učenja, model prednosti načina, pregled stilova učenja, indeks stilova učenja). Principi i pristupi učenju (principi psihologije ponašanja, kognitivni principi, konstruktivističko-objektivistički principi). Taksonomije medija, modificirani model Martin i Heller, te primjena na sustave za elektroničko učenje. Timski rad i promocija suradnje u učenju.
  • Principi elektroničkog učenja
    Primjena multimedijskih principa u učenju: doticaj, modalnost, redundancija, koherencija, personalizacija. Svojstva sustava za učenje: uvod, funkcije instruktora/nastavnika, prezentacija informacija, pomoć, programi, ostale funkcije. Dizajn procesa učenja. Priprema obrazovnog sadržaja i vođenje nastave te potrebni specijalistički stručnjaci: dizajner sučelja, grafički dizajner, producent medija, instrukcijski dizajner, Web programer, voditelj projekta.
  • Tehnologije i metodologije
    Tehnologije: multimedija, Web, mobilne tehnologije, klasične tehnologije. Metodologije: tutorijali (uvodi, pitanja, ocjenjivanje odgovora, vraćanje rezultata, organizacija i niz programskih dijelova, upravljanje instruktora/nastavnika), hipermedija (struktura hipermedije, formati, hipermedijske baze podataka, navigacija i orijentacija, podrška učenja i stilova učenja), uvježbavanje (osnovne procedure, teme, izbor tema i procedure nizanja, povratna veza, grupiranje tema, motivacija učenika, pohrana podataka, prekid programa, prednosti multimedijskog uvježbavanja), simulacije (vrste, čimbenici, dizajn i razvoj simulacije), igre (primjeri, čimbenici, stvaranje i korištenje igara); testovi (razvoj testova, administracija testova, čimbenici), učenje temeljeno na Webu (principi, uporaba, problemi, prednosti). Izbor alata.
  • Procesi podučavanja i učenja na daljinu
    Preduvjeti kod polaznika za primjenu učenja na daljinu. Definiranje kvalitetnog silabusa: svrha i cilj, izbor prikladnog materijala za čitanje, teme koje će se obraditi, očekivano tjedno (ili ukupno) vrijeme rada polaznika, terminski plan aktivnosti, kriteriji kod evaluacije rada i znanja, pravila ponašanja prilikom korištenja komunikacijskih alata. Instrukcijski dizajn. Definiranje interakcije polaznika i obrazovnog sadržaja. Uloga instruktora/nastavnika. Hibridni i cjeloviti modeli učenja na daljinu, prednosti i nedostaci. Osobine hibridnog modela učenja prema usmjerenju na: vještine, stavove i kompetencije. Vrste i osobine asinkronih i sinkronih oblika komuniciranja (e-mail, pretplatnička/diskusijska lista, forum, brbljaonica, stolna videokonferencija, elektronička ploča, razmjena datoteka, neposredno slanje poruka). Razlozi odabira i primjene pojedinog načina komuniciranja, vještine aktivnog i pasivnog vođenja diskusija, praćenje komunikacijskih navika polaznika. Praćenje rada polaznika prema aktivnostima i navikama. Mogućnosti primjene telekonferencija i videokonferencija kod učenja na daljinu. Organiziranje potrebne potpore polaznicima i instruktorima/nastavnicima. Etička pitanja u učenju na daljinu. Osiguranje privatnosti u radu.
  • Sustavi za upravljanje učenjem
    Osobine, vrste i arhitekture sustava za upravljanje učenjem (LMS). Glavni elementi korisničkog sučelja i njihov vizualni raspored. Integracija multimedijskih objekata i komunikacijskih alata. Internacionalizacija, lokalizacija i personalizacija. Sigurnosni, statistički i administrativni poslovi vođenja procesa učenja na daljinu. Standardi za opis sadržaja (SCORM, LOM). Usporedba i odabir sustava za upravljanje učenjem na temelju postavljenih kriterija. Intelektualno vlasništvo i autorska prava.
  • Validacija i testiranje primjenom sustava za upravljanje učenjem
    Osobine validacija i testiranja primjenom sustava za upravljanje učenjem. Vrste pitanja i njihova primjena: da/ne odgovor, jedan točan odgovor, više točnih odgovora, opisni odgovor, spajanje liste odgovora, klik u slici, povuci i ispusti, simulacijski odgovor, popunjavanje praznina. Načini pravilnog sastavljanja testova korištenjem više vrsti pitanja. Primjena kvizova za samoprovjeru i testova za formalnu provjeru zvanja. Samostalni i timski projekti. Sprečavanje varanja i posljedice za polaznike koji koriste nedopuštena sredstva i metode.
  • Formalni aspekti
    Vjerodostojnost i priznatost formalnih oblika učenja na daljinu. Vrednovanje uspješnosti različitih obrazovnih tehnologija (ACTIONS model). Certifikacija preko Interneta. Prostorni, računalni, programski i organizacijski uvjeti za provođenje testiranja i certificiranja preko Interneta.
 Sadržaj seminara/vježbi
  • VJEŽBE: Opće karakteristike sustava elektroničkog učenja
    Proučiti primjere sustava elektroničkog učenja, nekoliko klasa, te ih analizirati sukladno proširenoj metodi Martin i Heller.
  • Teorije procesa učenja I
    Analizirati i usporediti standardne upitnike za klasifikaciju studenata obzirom na stilove učenja. Ispuniti elektroničke upitnike.
  • Teorije procesa učenja II
    Analizirati i obraditi rezultate ispunjenih upitnika iz prošlih vježbi za sve grupe. U nedostatku navedenih, koristiti prije prikupljene podatke drugih anketa. Koristiti standardne statističke alate, te napraviti izvješća. Komentirati dobivene klase studenata i njihove karakteristike. Predvidjeti njihove preference korištenja različitih tehnika učenja. Predvidjeti dizajn sustava za elektroničko učenje.
  • Principi elektroničkog učenja
    Proučiti primjere sustava elektroničkog učenja sukladno modelu obuhvata principa i funkcija sustava elektroničkog učenja (doticaj, modalnost, redundancija, koherencija, personalizacija, nastavnika, prezentacija informacija, pomoć, programi).
  • Analiza tehnika i metodologije
    Proučiti primjere sustava elektroničkog učenja sukladno modelu načina primjene tehnologije i metodologije (tutorijali, hipermedija, uvježbavanje, simulacije, igre, testovi, učenje temeljeno na Webu, itd.).
  • Analiza i korištenje komunikacijskih alata
    Utvrditi kriterije za analizu komunikacijskih alata. Definirati grupe studenata koje će proučiti pojedine vrste komunikacijskih alata i rangirati ih prema predloženim kriterijima.
  • Analiza i korištenje sustava za upravljanje učenjem
    Utvrditi kriterije za analizu sustava za upravljanje učenjem. Definirati teme za obrazovne sadržaje i kriterije za njihovu analizu. Definirati grupe studenata koje će proučiti pojedini sustav za upravljanje učenjem i sastaviti obrazovni sadržaj za predložene teme. Rangiranje sustava za upravljanje sadržajem prema predloženim kriterijima. Korištenje obrazovnih sadržaja, njihova analiza uz diskusiju.
 Ishodi učenja kolegija
  • analizirati i vrednovati e-tečaj primjenom modela vredovanja kvalitete
  • definirati elektroničko učenje i analizirati njegov kontekst u odnosu na ostale vrste učenja
  • definirati instrukcijski dizajn i usporediti modele instrukcijskog dizajna
  • identificirati i primijeniti prikladne tehnologije i metodologije u elektroničkom učenju
  • identificirati oblike e-učenja prema načinu i intenzitetu korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija
  • identificirati različite modele i pristupe učenju u e-obrazovanju
  • izraditi e-tečaj pomoću ADDIE modela instrukcijskog dizajna i implementirati ga u Moodle sustav za e-učenje
  • izrađivati obrazovne materijale primjenom principa kognitivne teorije multimedijskog učenja
  • moći upravljati Moodle sustavom za e-učenje
  • objasniti i primijeniti modele vrednovanja kvalitete u e-obrazovanju
  • objasniti i primijeniti standarde za opis sadržaja u sustavima za upravljanje e-učenjem
  • objasniti i primijeniti svojstva validacije i testiranja primjenom sustava za e-učenje
  • objasniti različite teorije i klasificirati učenike prema stilovima učenja
  • usporediti vrste, arhitekture i svojstva sustava za upravljanje e-učenjem
 Ishodi učenja programa
  • Voditi interdisciplinarni tim i raditi u takvom timu
  • Poučavati učenike primjeni različitih oblika učenja, samovrednovanju i samoreguliranom učenju
  • Analizirati i usporediti računalne Web i desktop alate za prezentaciju informacija i primijeniti ih u nastavi
  • Analizirati, preporučiti, implementirati i koristiti sustave za e-učenje u skladu s metodičkim i pedagoškim principima
  • Predstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja informatike u odgojno-obrazovnom procesu
 Osnovna literatura
  • Alessi, S.M.; Trollip, S.R. Multimedia for Learning: Methods and Development. 3rd edition, Allyn and Bacon, Boston, 2001.
  • Mayer, R.E. Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2009.
  • Clark, R.C; Mayer, R.E. e-Learning and the Science of Instruction: Proven Guidelines for Consumers and Designers of Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2008.
 Dopunska literatura
  • Journal of Educational Multimedia and Hypermedia (JEMH)
  • International Journal on E-Learning (IJEL)
  • Journal of Interactive Learning Research (JILR)
 Slični kolegiji
  • Instructional Design (San Diego State University, College of Education)
  • Learning Environment Design (San Diego State University, College of Education)
  • Multimedia & the Learning Experience (University of North London, School of Informatics and Multimedia Technology)
 Redoviti studenti Izvanredni studenti
izvanredni rok
Datum: 20.04.2026.
Vrijeme: 16:00
Opis: Na Fakultetu
U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.
 2025 © Fakultet organizacije i informatike, Centar za razvoj programskih proizvoda