FOI Nastava - Sustavi za e-učenje

Sadržaj se učitava...

FOI Nastava

apps

mdi-login

Sustavi za e-učenje

E-learning Systems
2025/2026

4 ECTSa

Baze podataka i baze znanja 1.4 (BPBZ)
Informatika u obrazovanju 1.4 (IUO)

Katedra za razvoj informacijskih sustava

3. semestar

Osnovne informacijemdi-information-variant

Izvođači nastavemdi-account-group

Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline

Model praćenjamdi-human-male-board

Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline

Rasporedmdi-calendar-clock

Konzultacijemdi-account-voice

Izvođenje kolegija

Studij	Studijski program	Semestar	Obavezan
Baze podataka i baze znanja 1.4 (BPBZ)		3	izborni
Informatika u obrazovanju 1.4 (IUO)		3	obavezan

Cilj kolegija

Ciljevi ovog kolegija su upoznavanje principa i specifičnosti e-učenja, tehnologija i procesa na kojima se ono temelji te različitih mogućnosti primjene, u svrhu kompetencije za razvoj sadržaja takvih sustava, njihovo vrednovanje i upravljanje procesima primjene. Ciljevi vježbi: upoznavanje praktičnih rješenja, stjecanje konkretnih znanja i kompetencija za razvoj različitih oblika digitalnih obrazovnih sadržaja za učenje i provjeru znanja, organizaciju aktivnosti unutar sustava za e-učenje, poznavanje načina na koji se e-učenje primjenjuje, te mogućnost provođenja istraživanja u tom području. Ciljevi izrade projekta: u timu analizirati, dizajnirati i razviti e-tečaj primjenom principa web dizajna, metodičkih principa i principa teorije multimedijskog učenja te implementirati e-tečaj u sustavu za e-učenje.

Preduvjeti

Kolegij nema definirane preduvjete

Norma kolegija

Predavanja

30 sati

Vježbe u praktikumu

30 sati

Nastavnik	Uloga na kolegiju	Oblik nastave	Tjedana	Sati	Grupa
Balaban Igor	Nositelj	Predavanja Vježbe u praktikumu	4 1	3 3	1 1
Plantak Vukovac Dijana	Nositelj	Vježbe u praktikumu Predavanja	1 1	3 3	1 1
Matus Marko	Suradnik	Vježbe u praktikumu	5	3	1
Nikolić Tara	Suradnik	Vježbe u praktikumu	3	3	0

Sadržaj predavanja

Uvod
Karakteristike, ciljevi i procesi učenja uz pomoć tehnologije. Formalni, neformalni i informalni oblici elektroničkog učenja s naglaskom na računalno potpomognuto učenje i učenje na daljinu. Motivacija i pogodnosti. Mogući načini tehnološki podržanog učenja te razlike u odnosu na klasične oblike učenja. Inicijative za e-učenje (svijet, Europska Unija, Hrvatska).
Stilovi učenja
Stilovi, teorije i procesi učenja: raznolikost pristupa, tehnološki uvjetovani pristupi, klasifikacija (Kolbov eksperimentalni model, Gardnerova teorija višestruke inteligencije, indikator tipa Myers-Briggs, VARK stilovi učenja, pregled stilova učenja, indeks stilova učenja). Principi i pristupi učenju (principi psihologije ponašanja, kognitivni principi, konstruktivističko-objektivistički principi). Primjena stilova učenja na e-učenje. Timski rad i promocija suradnje u učenju.
Principi elektroničkog učenja
Svojstva sustava za učenje: uvod, funkcije instruktora/nastavnika, prezentacija informacija, pomoć, programi, ostale funkcije. Priprema obrazovnog sadržaja i vođenje nastave te potrebni specijalistički stručnjaci: dizajner sučelja, grafički dizajner, producent medija, instrukcijski dizajner, web programer, voditelj projekta. Primjena multimedijskih principa u učenju (kognitivna teorija multimedijskog učenja): susjedstvo, modalnost, redundancija, signaliziranje, koherencija, personalizacija. Prošireni principi elektroničkog učenja (imerzivnost itd).
Tehnologije i metodologije
Tehnologije: multimedija, Web, mobilne tehnologije, klasične tehnologije. Metodologije: tutorijali (uvodi, pitanja, ocjenjivanje odgovora, vraćanje rezultata, organizacija i niz programskih dijelova, upravljanje instruktora/nastavnika), hipermedija (struktura hipermedije, formati, hipermedijske baze podataka, navigacija i orijentacija, podrška učenja i stilova učenja), video i interaktivni video, uvježbavanje (osnovne procedure, teme, izbor tema i procedure nizanja, povratna veza, grupiranje tema, motivacija učenika, pohrana podataka, prekid programa, prednosti multimedijskog uvježbavanja), simulacije (vrste, čimbenici, dizajn i razvoj simulacije), igre i igrifikacija (primjeri, čimbenici, stvaranje i korištenje igara); testovi (razvoj testova, administracija testova, čimbenici), učenje temeljeno na webu (principi, uporaba, problemi, prednosti). Izbor alata. Modeli elektroničkog učenja: vođen učenikom, učiteljem, moderirani, ugrađeni, mješoviti.
Procesi podučavanja i učenja na daljinu
Princip e-učenja 1.0 i 2.0. Preduvjeti kod polaznika za primjenu učenja na daljinu. Definiranje kvalitetnog silabusa: svrha i cilj, izbor prikladnog materijala za čitanje, teme koje će se obraditi, očekivano tjedno (ili ukupno) vrijeme rada polaznika, terminski plan aktivnosti, kriteriji kod evaluacije rada i znanja, pravila ponašanja prilikom korištenja komunikacijskih alata. Uvod u instrukcijski dizajn. Modeli instrukcijskog dizajna. Dizajn učenja. Pristupi dizajnu učenja: ABC, LD, kombinirana metoda. Definiranje interakcije polaznika i obrazovnog sadržaja. Uloga instruktora/nastavnika. Hibridni i cjeloviti modeli učenja na daljinu, prednosti i nedostaci. Osobine hibridnog modela učenja prema usmjerenju na: vještine, stavove i kompetencije. Vrste i osobine asinkronih i sinkronih oblika komuniciranja. Razlozi odabira i primjene pojedinog načina komuniciranja, vještine aktivnog i pasivnog vođenja diskusija, praćenje komunikacijskih navika polaznika. Praćenje rada polaznika prema aktivnostima i navikama. Primjena videokonferencija kod učenja na daljinu. Organiziranje potrebne potpore polaznicima i instruktorima/nastavnicima. Etička pitanja u učenju na daljinu; korištenje autorskih materijala. Osiguranje privatnosti u radu. Trendovi u učenju na daljinu (veliki otvoreni on-line tečajevi MOOC, igrifikacija, analitika).
Sustavi za upravljanje učenjem
Osobine, vrste i arhitekture sustava za upravljanje učenjem, sadržajem i virtualne škole (LMS, LCMS i VS). Glavni elementi korisničkog sučelja i njihov vizualni raspored. Integracija multimedijskih objekata i komunikacijskih alata. Internacionalizacija, lokalizacija i personalizacija. Sigurnosni, statistički i administrativni poslovi vođenja procesa učenja na daljinu. Standardi za opis sadržaja (SCORM, AICC, xAPI, cmi5, IMS Cartridge). Usporedba i odabir sustava za upravljanje učenjem na temelju postavljenih kriterija. Intelektualno vlasništvo i autorska prava. Validacija i testiranje primjenom sustava za upravljanje učenjem Osobine validacija i testiranja primjenom sustava za upravljanje učenjem. Vrste pitanja i njihova primjena. Načini pravilnog sastavljanja testova korištenjem više vrsti pitanja. Primjena kvizova za samoprovjeru i testova za formalnu provjeru zvanja. Samostalni i timski projekti. Sprečavanje varanja i posljedice za polaznike koji koriste nedopuštena sredstva i metode.
Formalni aspekti
Vjerodostojnost i priznatost formalnih oblika učenja na daljinu. Vrednovanje uspješnosti različitih obrazovnih tehnologija (ACTIONS model). Certifikacija preko Interneta. Prostorni, računalni, programski i organizacijski uvjeti za provođenje testiranja i certificiranja preko Interneta.
Korisničko modeliranje i adaptivni sustavi
Uvod u adaptivne i dinamičke sustave za e-učenje. Modeli adaptivnih sustava. Načini implementacije adaptivnosti. Modeli korisnika. Prilagođavanje sustava za e-učenje korisničkim modelima.
Razvoj i istraživanje
Trenutačno stanje primjene i istraživanja. Analitika učenja, veliki podaci i umjetna inteligencija. Primjena naprednih tehnologija: mobilno učenje, socijalno učenje, multimedija, prividna i proširena stvarnost.

Sadržaj seminara/vježbi

Ishodi učenja kolegija

Definirati e-učenje, oblike e-učenja i analizirati njegov kontekst u odnosu na ostale vrste učenja.
Objasniti različite teorije i stilove učenja u kontekstu e-učenja.
Definirati instrukcijski dizajn i usporediti modele instrukcijskog dizajna.
Izraditi digitalne obrazovne materijale primjenom principa kognitivne teorije multimedijskog učenja.
Primijeniti prikladne tehnologije i metodologije u e-učenju.
Izraditi e-tečaj primjenom dizajna učenja, modela instrukcijskog dizajna i implementirati ga te upravljati njime u sustavu za e-učenje.
Usporediti vrste, arhitekture i svojstva sustava za e-učenje .
Objasniti i primijeniti standarde za opis sadržaja u sustavima za e-učenje.
Primijeniti modele vrednovanja kvalitete u e-obrazovanju kroz vrednovanje e-tečaja.
objasniti i primijeniti standarde za opis sadržaja u sustavima za upravljanje e-učenjem
objasniti i primijeniti svojstva validacije i testiranja primjenom sustava za e-učenje
objasniti različite teorije i klasificirati učenike prema stilovima učenja
usporediti vrste, arhitekture i svojstva sustava za upravljanje e-učenjem

Ishodi učenja programa

Osnovna literatura

Mayer, R. (2022) The Cambridge Handbook of Multimedia Learning, 3rd edition (Cambridge Handbooks in Psychology). Cambridge University Press
Clark, R.C; Mayer, R.E. (2016) e-Learning and the Science of Instruction: Proven Guidelines for Consumers and Designers of Multimedia Learning. Cambridge University Press, Cambridge
Ćukušić, M., Jadrić, M. (2012) E-učenje: koncept i primjena. Školska knjiga, Zagreb

Dopunska literatura

Journal of Educational Multimedia and Hypermedia (JEMH)
International Journal on E-Learning (IJEL)
Journal of Interactive Learning Research (JILR)

Slični kolegiji

Instructional Design (San Diego State University, College of Education)
Learning Environment Design (San Diego State University, College of Education)
Multimedia & the Learning Experience (University of North London, School of Informatics and Multimedia Technology)

Redoviti studenti

Izvanredni studenti

izvanredni rok

Datum: 20.04.2026.

Vrijeme: 16:00

Opis: Na Fakultetu

U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.