FOI nastava
FOI logo

Lista kolegija iz:

ak.god:
2015/2016
semestar:
2. semestar

2015/2016

4ECTSa

Diplomski

Diplomski studij Ekonomika poduzetništva v1.0

Program Obavezan
Ekonomika poduzetništva EP Ne
2. semestar
1. nastavna godina

Javni menadžment npp:76554

Engleski naziv

Public Management

Katedra

Katedra za organizaciju

Cilj kolegija

Cilj kolegija je ukazati na važnost javnog menadžmenta i djelovanje javne uprave. Ukazuje se na suvremene trendove, kao što su: profesionalizam, decentralizacija, nekorumpiranost i djelotvornost javne uprave. Djelotvornost javne uprave podrazumijeva ostvarivanje ciljeva i programa uz što manje troškove. Cilj je isto tako ukazati na novu kvalitetu javnih usluga, za što je važan profesionalni javni menadžment. Studenti će stoga naučiti kako koristiti menadžerski alat i menadžerske funkcije u rješavanju problema javne uprave i javnog sektora.

Nastava

Predavanje
30sati
Seminar
15sati

Ishodi učenja predmeta

  • Definirati zadaće javnog upravljanja
  • Organizirati funkcije javnog upravljanja
  • Primijeniti različite menadžerske pristupe u javnoj upravi
  • Primijeniti suvremene trendove novog javnog menadžmenta (orijentacija na građane, dobro upravljanje, javno-privatno partnerstvo).
  • Razumjeti financiranje javne uprave i upravljanje javnim financijama
  • Razumjeti ulogu i značenje javnog menadžmenta
  • Strukturirati poslove javne uprave

Ishodi učenja programa

  • Objasniti i analizirati ulogu i značenje javnog menadžmenta u stvaranju institucionalnih uvjeta poslovanja poduzeća.Objasniti i analizirati ulogu i značenje javnog menadžmenta u stvaranju institucionalnih uvjeta poslovanja poduzeća.
  • Organizirati poslovanje u sferi javno-privatnog partnerstva.Organizirati poslovanje u sferi javno-privatnog partnerstva.

Sadržaj predavanja

  • Pojmovna određenja – javna uprava javni menadžment
    Nastanak i razvoj javne uprave. Obilježja javne uprave. Utjecaj suvremenog razvoja na javnu upravu. Globalizacija. Utjecaj globalizacije na neke upravne resore i javne službe. Pojam i važnost javnog menadžmenta. Razvoj javnog menadžmenta. Sadržaj javnog menadžmenta. Perspektive i razvoj javnog menadžmenta. Poduzetničko menadžerska kultura u javnom sektoru.
  • Menadžerski pristup u javnoj upravi
    Tradicionalni menadžerski pristup. Reformatori državnih službi – Wilson. Pokret znanstvenog upravljanja: Taylor. Radna učinkovitost (Fayol). Klasična škola: Mooney i Reiley, Gulick, Urwick. Pobjeda klasičnog menadžerskog pristupa. Kraj klasičnog menadžerizma. Menadžerski pristup u doba države blagostanja. Menadžerski pristup javnoj upravi u SAD: proračunski sustav programskog planiranja, proračun s nultom polaznom točkom. Menadžerski pristup javnoj upravi u Europi
  • Organizacija zadaća javnog upravljanja
    Vrijednosti u javnom upravljanju. Novi javni menadžment. Dobro upravljanje. Suvremeni politički sustavi javnog upravljanja: sustav partije i države, skupštinski sustav, parlamentarni sustav.
  • Planiranje u javnoj upravi
    Pojam planiranja u javnom sektoru. Vrste planiranja: po stupnju, području, vremenu, organizacijskom obliku. Strateško planiranje: ciljevi, zadaci, sredstva, nadzor. Taktičko planiranje: prikupljanje podataka, analiza radnih operacija, raspored rada na radna mjesta. Utvrđivanje redoslijeda operacija. Model racionalnog planiranja. Model političkog donošenja odluka. Problemi planiranja u javnom sektoru.
  • Funkcije javnog upravljanja
    Pojam funkcija javnog upravljanja. Organizacija funkcija javnog upravljanja. Politička funkcija javnog upravljanja. Izvršna funkcija javnog upravljanja. Administrativno poslovodna funkcija javnog upravljanja. Organizacija funkcija javnog upravljanja u Europskoj uniji: organizacijska i upravna struktura Europske komisije, organizacija I upravna struktura Vijeća EU, organizacijska i upravna struktura Europskog parlamenta. Agencije Europske unije: neovisne agencije, izvršne agencije.
  • Oblikovanje organizacije javne uprave
    Počeci i razvoj proučavanja organizacija. Neke suvremene teorije proučavanja organizacije javne uprave: sociološka teorija raslojavanja organizacije, politička teorija oblikovanja upravnih ureda, ekonomska teorija troškova transakcije, teorija višeznačnosti organizacije. Načela oblikovanja organizacije javne uprave. Hijerarhijska organizacija. Prednosti i nedostaci centralizacije. Decentralizacija kao trend. Teritorijalno načelo i učinci. Organizacija sustava vođenja u javnoj upravi.
  • Državni proces odlučivanja
    Teorijske osnove državnog procesa odlučivanja: javni izbor. Izravna demokracija, važnost i karakteristike. Predstavnička demokracija: izbor predstavnika, izabrani državni političari, problemi s medijanskim glasačem. Uloga i važnost državnih službenika. Uloga i važnost građana. Pojam željeznog trokuta. Željezni trokut i korupcija: slučaj Hrvatska.
  • Vođenje u upravi
    Razvoj funkcije vodstva. Jednostrana shvaćanja funkcije vodstva. Priroda hijerarhijske vlasti. Teorijske koncepcije: pravni temelj ovlaštenja i odgovornosti. Poslovi vodstva. Upravljanje i vođenje. Proces odlučivanja. Stvaranje radne klime i doktrine ustanove. Klasifikacija vođenja. Osobne karakteristike vođe. Popunjavanje upravnih organizacija vodećim osobljem. Analiza potreba i planiranje vodećeg osoblja. Znakovi talenta za vodeću funkciju. Metode razvoja vodećih osoba.
  • Oblikovanje organizacijske strukture javne uprave
    Dimenzije organizacijske strukture: složenost, formalizacija, centralizacija. Strukturiranje aktivnosti i katalog poslova. Grupiranje poslova i organizacijske jedinice. Utvrđivanje radnih mjesta i profila stručnosti. Racionalizacija radnih postupaka. Suprotnosti organizacijske strukture. Funkcionalna i teritorijalna organizacijska struktura. Organizacijske promjene javne uprave. Suvremeni organizacijski trendovi u javnoj upravi.
  • Upravljanje javnim financijama
    Sustav javnih financija i njegovi podsustavi. Raspodjela prihoda i rashoda između razina vlasti. Državni proračun i njegove funkcije: proračunski prihodi, proračunski rashodi, proračunski deficit. Zakon o izvršavanju državnog proračuna. Izvanproračunski korisnici. Proračunski proces. Koraci u upravljanju javnim financijama. Položaj nižih razina vlasti u financijskom odlučivanju. Sudionici proračunskog procesa kod nižih razina vlasti: gradsko/općinsko vijeće, čelnik tijela županije/grada, upravno tijelo za financije, proračunski korisnici, građani.
  • Upravljanje ljudskim potencijalima
    Karakteristike ljudskih potencijala u javnoj upravi. Sadržaj funkcije upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi. Početno razdoblje upravljanja ljudskim potencijalima. Modeli upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi. Selekcija ljudskih potencijala. Sustav „plijena“. Sustav zapošljavanja prema sposobnostima. Obrazovanje i profesionalna socijalizacija. Poduzetnost, etičnost i nekorumpiranost. Odnos službenika prema građanima. Odnos službenika prema društvu kao cjelini. Odnos službenika prema upravnoj organizaciji.
  • Novi javni menadžment
    Washingtonski model: privatizacija – glavni instrument reforme. Tipovi privatizacije. Ekspanzija i posljedice privatizacije. Model menadžmenta putem rezultata: cjelovito upravljanje kvalitetom, upravljanje kakvoćom – Švedska, Britanski model upravljanja kvalitetom. Strateški menadžeri kao vođe. Decentralizacija: Švedska, Francuska, Nizozemska, tranzicijske zemlje i zemlje u razvoju. Drugi mehanizmi reformi: orijentacija na građane: Britanski pristup, Južna Afrika. Javno – privatno partnerstvo. Važnost javno-privatnog partnerstva. Kritika javno-privatnog partnerstva. Primjeri javno-privatnog partnerstva: Švicarska, Francuska, Velika Britanija, Kanada, Zemlje u razvoju.

Osnovna literatura

  • Perko-Šeparović, I. Izazovi javnog menadžmenta: dileme javne uprave, Zagreb, Golden marketing/Tehnička knjiga, 2006.
  • Modernising Government, OECD 2005.

Dopunska literatura

  • Bryson, J. M. Strategic Planning for Public and Nonprofit Organizations, Jossey-Bass, 1995.
  • Drucker, P. F. Managing the Non-Profit Organization, HarperCollins Publishers, New York, 1990.
  • Pusić, E. Nauka o upravi, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
  • Marčetić, G. Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi, Društveno veleučilište Zagreb, 2007.
  • Koprić, I., i dr. Javna uprava – nastavni materijali, Društveno veleučilište i Pravni fakultet, Zagreb, 2006.
  • Van Wart, M. Changing Public Sector Values, New York, NY, Garland Publishing, 1998.
Nastavnik Oblik nastave Tjedana Sati tjedno Grupa
Brčić Ružica Predavanje 15 2 1
Svržnjak Marijana Seminar 15 1 1
Nema definiranih ispitnih rokova

Javni menadžment - Redovni studenti

Studij: Diplomski studij Ekonomika poduzetništva
Akademska godina: 2015/2016

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Prisustvovanje na predavanjima2
Prisustvovanje na seminarima2
Aktivnost na predavanjima3
Aktivnost na seminarima3
Timski projektni zadatak10
Seminarski rad (pisani rad + prezentacija)20
1. kolokvij30
2. kolokvij30
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)


VAŽNA NAPOMENA: Za polaganje ispita preko sustava kontinuiranog praćenja potrebno je, uz redovito pohađanje seminarske nastave, ostvariti najmanje 15 bodova (ukupno) iz timskog projektnog zadatka i seminarskog rada te najmanje 30 bodova (ukupno) iz provjere znanja na kolokvijima, pri čemu je iz svakog pojedinačnog kolokvija potrebno ostvariti najmanje 13 bodova.


Napomene za 1. kolokvij (pismeni dio):

  • Izvodi se u 9. tjednu semestra.
  • Sastoji se od pet pitanja koja pokrivaju 1. dio gradiva, od kojih svako nosi najviše šest bodova (ukupno najviše 30 bodova).
  • Provodi se u obliku pismene provjere.
  • Nema nadoknade niti ponavljanja kolokvija.


Napomene za 2. kolokvij (pismeni + eventualno usmeni dio):

  • Izvodi se u 15. tjednu semestra.
  • Sastoji se od četiri pitanja koja pokrivaju 2. dio gradiva (obrađenog nakon 1. kolokvija) te jednog pitanja iz 1. dijela gradiva, od kojih svako nosi najviše šest bodova (ukupno najviše 30 bodova).
  • Mogu mu pristupiti samo oni studenti koji su na 1. kolokviju ostvarili najmanje 13 bodova.
  • Provodi se u obliku pismene provjere za sve studente koji imaju pravo pristupa. Predmetni nastavnik zadržava pravo da naknadno i usmeno ispita (ukoliko procjeni potrebnim) 50% studenata koji su na oba kolokvija ukupno ostvarili najmanje bodova, te da sukladno usmenoj provjeri korigira ukupnu ocjenu na više ili na niže. Ostalim studentima (a to se odnosi na onih 50% koji su na oba kolokvija ostvarili najviše bodova) direktno se upisuje ostvarena pozitivna ocjena u indeks, bez naknadne usmene provjere znanja.
  • Studentima koji su iz svakog pojedinačnog kolokvija ostvarili najmanje 13 bodova, no koji istovremeno nisu iz oba kolokvija ukupno ostvarili barem 30 bodova, bit će omogućena dodatna usmena provjera o kojoj će ovisiti prolazak na roku za kontinuirano praćenje, uz uvjet da su redovito dolazili na svu nastavu.
  • Nema nadoknade niti ponavljanja kolokvija.

Kolokviji

Naziv / Tjedan 1234567891011121314151617 1. razdoblje
udio (%)
2. razdoblje
udio (%)
3. razdoblje
udio (%)
Trajanje Pismeni Usmeni
1. kolokvij + 100.0 45 +
2. kolokvij + 20.0 80.0 45 + +


Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Prisustvovanje na predavanjima 2 Na predavanjima se pet puta nasumično obavlja provjera prisustvovanja. Bodovi se dodjeljuju kako slijedi:
• 0 izostanka = 2 boda
Nadoknada nije predviđena.
Prisustvovanje na seminarima 2 Na seminarima se svaki put obavlja provjera prisustvovanja, pri čemu su dopuštena najviše tri izostanka. Bodovi se dodjeljuju kako slijedi:
• 0 ili 1 izostanak = 2 boda
• 2 ili 3 izostanka = 0 bodova
Ako student izostane više od tri puta od ukupnog broja prozivki, nema pravo na potpis. Dolasci na seminare su obvezni, pa nema mogućnosti nadoknade.
Aktivnost na predavanjima 3 Studenti mogu sudjelovati u diskusijama na predavanjima, postavljati pitanja, prezentirati na nastavi posebna rješenja pojedinih zadataka i sl. Nadoknada nije predviđena.
Aktivnost na seminarima 3 Studenti mogu sudjelovati u diskusijama na seminarskoj nastavi, postavljati pitanja, prezentirati na nastavi posebna rješenja pojedinih zadataka i sl. Nadoknada nije predviđena.
Timski projektni zadatak 10 15 Tijekom semestra studenti će biti raspoređeni u timove, te će svaki tim dobiti svoj zadatak koji će izrađivati i prezentirati tijekom semestra prema dobivenim uputama. Nadoknada nije predviđena. Uvjet za postpis je ostvarivanje najmanje 15 bodova (ukupno) iz timskog projektnog zadatka i seminarskog rada.
Seminarski rad (pisani rad i prezentacija na seminarskoj nastavi) 20 15 Student dobije temu seminarskog rada na nastavi. Seminarski rad treba izraditi kao prezentaciju u PowerPointu i prezentirati na seminarskoj nastavi u dogovorenom terminu te zajedno s cjelovitim tekstom rada, pisanim u Wordu, predati na sustav za e-učenje (Moodle) najkasnije 48 sati uoči termina prezentacije. Korištenje tuđeg rješenja (plagijat) je zabranjeno te uz gubitak prava na potpis povlači i disciplinsku odgovornost studenta (prijavu Stegovnom sudu Fakulteta). Student može u opravdanim slučajevima (u prethodnom dogovoru s nastavnikom) naknadno obraditi temu i prezentirati rad. Uvjet za postpis je ostvarivanje najmanje 15 bodova (ukupno) iz timskog projektnog zadatka i seminarskog rada.
1. kolokvij 30 Sastoji se od pet pitanja koja pokrivaju 1. dio gradiva, od kojih svako nosi najviše šest bodova (ukupno najviše 30 bodova). Provodi se u obliku pismene provjere. Svaki oblik ili pokušaj prepisivanja za vrijeme provjere znanja strogo je zabranjen te uz gubitak prava na potpis povlači i disciplinsku odgovornost studenta (prijavu Stegovnom sudu Fakulteta). Nadoknada nije predviđena.
2. kolokvij 30 Sastoji se od četiri pitanja koja pokrivaju 2. dio gradiva (obrađenog nakon 1. kolokvija) te jednog pitanja iz 1. dijela gradiva, od kojih svako nosi najviše šest bodova (ukupno najviše 30 bodova). Mogu mu pristupiti samo oni studenti koji su na 1. kolokviju ostvarili najmanje 13 bodova. Provodi se u obliku pismene provjere za sve studente koji mu pristupe. Predmetni nastavnik zadržava pravo da naknadno i usmeno ispita (ukoliko procjeni potrebnim) 50% studenata koji su na oba kolokvija ukupno ostvarili najmanje bodova, te da sukladno usmenoj provjeri korigira ukupnu ocjenu na više ili na niže. Ostalim studentima (a to se odnosi na onih 50% koji su na oba kolokvija ostvarili najviše bodova) direktno se upisuje ostvarena pozitivna ocjena u indeks, bez naknadne usmene provjere znanja. Svaki oblik ili pokušaj prepisivanja za vrijeme provjere znanja strogo je zabranjen te uz gubitak prava na potpis povlači i disciplinsku odgovornost studenta (prijavu Stegovnom sudu Fakulteta). Nadoknade nema, osim za studente koji su iz svakog pojedinačnog kolokvija ostvarili najmanje 13 bodova, no koji istovremeno nisu iz oba kolokvija ukupno ostvarili barem 30 bodova. Takvim studentima će biti omogućena dodatna usmena provjera o kojoj će ovisiti prolazak na roku za kontinuirano praćenje (uz pretpostavku da su ostale obaveze na kolegiju uredno odrađene).


Okvirno vrednovanje seminarskog rada:

ElementBroj bodova
Usklađenost  sadržaja s naslovom seminarskog rada, poštivanje propisanog načina citiranja literature u skladu s propisanim Pravilnikom o završnom radu na FOI-u.8
Poštivanje zahtjeva za oblikovanje teksta u skladu s Pravilnikom o završnom radu na FOI-u.2
Način prezentiranja (pripremljeno izlaganje, obraćanje publici, prezentiranje bez sjedenja pred monitorom i isključivog čitanja sadržaja s vlastitih bilježaka).4
Dopuna teoretske obrade teme prikladnim primjerima i poticanje kolega na diskusiju.4
Prikladno uređenje slajdova (logičko povezivanje, korištenje grafičkih prikaza, izbjegavanje previše teksta na slajdu, navođenje izvora grafikona, tabela i slika, navođenje korištene literature).2
UKUPNO:20


NAPOMENA 1: Student koji neopravdano izostane i ne prezentira svoj seminar u zadano vrijeme ne može nadoknaditi seminarsku aktivnost, tj. ostvaruje nula (0) bodova iz seminara te gubi pravo na potpis!


NAPOMENA 2: Temu seminarskog rada studentu dodjeljuje ili na prijedlog studenta odobrava predmetni nastavnik koji izvodi seminarsku nastavu. Teme seminarskog rada slijede nastavni program u aplikativnom smislu. Student u radu razrađuje odabranu temu ili zastupa određenu ideju, tvrdnju ili koncept koju objašnjava argumentima koji je podržavaju. Pri tome primjena teorije na konkretnom primjeru iz prakse treba predstavljati pretežiti dio rada. U radu treba pisati o onome što je zadano kao tema, a ne okolišati niti prelaziti na druge teme. Treba upotrijebiti jasno oblikovane argumente unutar teme. Poželjan je i kritički osvrt prema drugim mogućim argumentima s kojima se student ne slaže. U seminarskom radu student treba pokazati da dobro poznaje temu o kojoj piše, da poznaje gradivo obrađeno u okviru kolegija i zna ga koristiti u zastupanju svog stava, da prati i vrednuje analize publicirane u medijima (novine, internet izvori) te pokazati da zna pisati akademskim stilom. Studenti imaju punu slobodu zaključivanja te vrednovanje seminarskog rada ne ovisi o tome slaže li se ocjenjivač sa zaključkom autora ukoliko su navedeni zaključci dobro formulirani, objašnjeni i obranjeni argumentima. Ispitna literatura je pomoć pri formuliranju vlastitih argumenata, a ne služi tome da je se samo reproducira (preuzima) u seminarskom radu.


NAPOMENA 3: Korištenje tuđeg izvora, bez navođenja autora, smatra se plagijatom i nije etično niti je dopušteno. Reference se pišu u zagradama, uz navođenje autora, godine izdanja i broja stranice s koje je preuzet tekst. Svi izvori referencirani u tekstu rada moraju biti na kraju rada u popisu literature, a istovremeno ništa što nije spomenuto u radu ne može biti u završnom popisu literature. Svaka slika, grafikon ili tablica koja se koristi u seminarskom radu, a nije samostalno izrađena, mora imati naveden izvor. Nepoštivanje ovih pravila za sobom povlači disciplinsku odgovornost, odnosno prijavu Stegovnom sudu Fakulteta. Za dodatne upute student može koristiti predložak za pisanje završnog rada dostupan na stranicama knjižnice FOI-a, ili kontaktirati nastavnika.

Javni menadžment - Izvanredni studenti

Studij: Diplomski studij Ekonomika poduzetništva
Akademska godina: 2015/2016

Izvanredni studeni mogu odabrati jedan od tri različita modela praćenja:
 

  • Model A (obavezno prisustvovanje seminarskoj nastavi + seminarski rad + timski projektni zadatak + kolokviji): dolasci na seminarsku nastavu su obavezni, te se praćenje rada na kolegiju izvodi na isti način kao i za redovne studente. Izvanredni studenti obavezni su sudjelovati u izradi seminarskog rada i timskog projektnog zadatka, te svih aktivnosti u okviru nastave kao ispunjenje uvjeta za izlazak na ispit. Za sve ostale detalje → vidi model praćenja za redovne studente!
     
  • Model B (obavezne konzultacije + seminarski rad + dodatni zadatak + kolokviji): za ovaj model obvezna je prijava predmetnom nastavniku (na redovitim konzultacijama ili putem e-maila) u roku od 21 dan od početka nastave. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad na temu koja se dogovara s predmetnim nastavnikom, a seminarski rad sastoji se od pisanog dokumenta koji obrađuje zadanu temu, izrade PowerPoint prezentacije na tu temu i prezentiranja obrađene teme na nastavi ili konzultacijama. Studenti će temu seminarskog rada odabrati u dogovoru s predmetnim nastavnikom, a izrađen seminarski rad (Word i PowerPoint datoteke) će na sustav za e-učenje (Moodle) predati najkasnije tri tjedna prije roka za kontinuirano praćenje. Uz izradu seminarskog rada studenti su dužni izraditi i dodatni zadatak koji pokriva gradivo i način rada na seminarskoj nastavi (izrada praktičnog primjera, individualne ili grupne vježbe, kritički prikaz knjige ili članka vezano uz područje kolegija i sl.), o čemu se dogovaraju s predmetnim nastavnikom na individualnim konzultacijama. Ovaj model praćenja omogućava izvanrednim studentima polaganje ispita preko kolokvija u zajedničkim terminima s redovnim studentima.
     
  • Model C (seminarski rad + pismeni i usmeni ispit): studenti su obvezni izraditi seminarski rad na temu koja se dogovara s predmetnim nastavnikom. Izrada seminarskog rada sastoji se od pisanog dokumenta koji obrađuje zadanu temu, izrade PowerPoint prezentacije na tu temu i prezentiranja teme na konzultacijama. Studenti će temu seminarskog rada odabrati u dogovoru s nastavnikom, a izrađen seminarski rad (Word i PowerPoint datoteke) će na sustav za e-učenje (Moodle) predati najkasnije tri tjedna prije ispitnog roka koji prijavljuju. Ovaj model propisuje minimalne uvjete koje je student dužan ispuniti kako bi pristupio pismenom, a potom i usmenom dijelu ispita: izrađen seminarski rad u dogovoru s predmetnim nastavnikom i prezentiran u terminu konzultacija.

Praćenje rada studenata - Model A

Elementi praćenjaBodova
Prisustvovanje nastavi (predavanja i seminari)4
Aktivnost na nastavi6
Timski projektni zadatak10
Seminarski rad (pisani rad + prezentacija)20
1. kolokvij30
2. kolokvij30
ZBROJ100


Praćenje rada studenata - Model B

Elementi praćenjaBodova
Seminarski rad (pisani rad + prezentacija)20
Dodatni zadatak20
1. kolokvij30
2. kolokvij30
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Predavanje Seminar Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe (jezici, tzk) Ispit Kolokviji Nadoknade Demonstrature
Copyright © 2015 FOI Varaždin. All Rights Reserved. Sva prava pridržana.
Povratak na vrh