FOI nastava
FOI logo

Lista kolegija iz:

ak.god:
2015/2016
semestar:
3. semestar

2015/2016

4ECTSa

Diplomski

Diplomski studij informatike v1.2

Program Obavezan
Baze podataka i baze znanja BPBZ Ne
Informatika u obrazovanju IO Da
Informacijsko i programsko inženjerstvo IPI Ne
Organizacija poslovnih sustava OPS Ne
3. semestar
2. nastavna godina

Sustavi za elektroničko učenje npp:93147

Engleski naziv

E-learning Systems

Katedra

Katedra za razvoj informacijskih sustava

Kategorija ("boja")

UP

Cilj kolegija

Svrha ovog kolegija je upoznavanje principa i specifičnosti elektroničkog učenja, tehnologija i procesa na kojima se ono temelji te različitih mogućnosti primjene, u svrhu kompetencije za razvoj takvih sustava i upravljanje procesima primjene. Cilj vježbi: Upoznavanje praktičnih rješenja, stjecanje konkretnih znanja i kompetencije za razvoj tih sustava, poznavanje načina na koji se elektroničko učenje primjenjue, te mogućnost provođenja istraživanja na tom području.

Nastava

Predavanje
30sati
Vježbe (jezici, tzk)
30sati

Ishodi učenja predmeta

  • analizirati i vrednovati e-tečaj primjenom modela vredovanja kvalitete
  • definirati elektroničko učenje i analizirati njegov kontekst u odnosu na ostale vrste učenja
  • definirati instrukcijski dizajn i usporediti modele instrukcijskog dizajna
  • identificirati i primijeniti prikladne tehnologije i metodologije u elektroničkom učenju
  • identificirati oblike e-učenja prema načinu i intenzitetu korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija
  • identificirati različite modele i pristupe učenju u e-obrazovanju
  • izraditi e-tečaj pomoću ADDIE modela instrukcijskog dizajna i implementirati ga u Moodle sustav za e-učenje
  • izrađivati obrazovne materijale primjenom principa kognitivne teorije multimedijskog učenja
  • moći upravljati Moodle sustavom za e-učenje
  • objasniti i primijeniti modele vrednovanja kvalitete u e-obrazovanju
  • objasniti i primijeniti standarde za opis sadržaja u sustavima za upravljanje e-učenjem
  • objasniti i primijeniti svojstva validacije i testiranja primjenom sustava za e-učenje
  • objasniti različite teorije i klasificirati učenike prema stilovima učenja
  • usporediti vrste, arhitekture i svojstva sustava za upravljanje e-učenjem

Ishodi učenja programa

  • Analizirati i usporediti računalne Web i desktop alate za prezentaciju informacija i primijeniti ih u nastaviAnalizirati i usporediti računalne Web i desktop alate za prezentaciju informacija i primijeniti ih u nastavi
  • Analizirati, preporučiti, implementirati i koristiti sustave za e-učenje u skladu s metodičkim i pedagoškim principima Analizirati, preporučiti, implementirati i koristiti sustave za e-učenje u skladu s metodičkim i pedagoškim principima
  • Poučavati učenike primjeni različitih oblika učenja, samovrednovanju i samoreguliranom učenju Poučavati učenike primjeni različitih oblika učenja, samovrednovanju i samoreguliranom učenju
  • Predstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja informatike u odgojno-obrazovnom procesuPredstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja informatike u odgojno-obrazovnom procesu
  • Voditi interdisciplinarni tim i raditi u takvom timuVoditi interdisciplinarni tim i raditi u takvom timu

Sadržaj predavanja

  • Uvod
    Karakteristike, ciljevi i procesi učenja uz pomoć tehnologije. Formalni, neformalni i informalni oblici elektroničkog učenja s naglaskom na računalno potpomognuto učenje i učenje na daljinu. Motivacija i pogodnosti. Mogući načini tehnološki podržanog učenja te razlike u odnosu na klasične oblike učenja.
  • Stilovi učenja
    Stilovi, teorije i procesi učenja: raznolikost pristupa, tehnološki uvjetovani pristupi, klasifikacija (Kolbov eksperimentalni model, teorija višestruke inteligencije, indikator tipa Myers-Briggs, vizualnoauditorno- kinestatički model, VARK stilovi učenja, model prednosti načina, pregled stilova učenja, indeks stilova učenja). Principi i pristupi učenju (principi psihologije ponašanja, kognitivni principi, konstruktivističko-objektivistički principi). Taksonomije medija, modificirani model Martin i Heller, te primjena na sustave za elektroničko učenje. Timski rad i promocija suradnje u učenju.
  • Principi elektroničkog učenja
    Primjena multimedijskih principa u učenju: doticaj, modalnost, redundancija, koherencija, personalizacija. Svojstva sustava za učenje: uvod, funkcije instruktora/nastavnika, prezentacija informacija, pomoć, programi, ostale funkcije. Dizajn procesa učenja. Priprema obrazovnog sadržaja i vođenje nastave te potrebni specijalistički stručnjaci: dizajner sučelja, grafički dizajner, producent medija, instrukcijski dizajner, Web programer, voditelj projekta.
  • Tehnologije i metodologije
    Tehnologije: multimedija, Web, mobilne tehnologije, klasične tehnologije. Metodologije: tutorijali (uvodi, pitanja, ocjenjivanje odgovora, vraćanje rezultata, organizacija i niz programskih dijelova, upravljanje instruktora/nastavnika), hipermedija (struktura hipermedije, formati, hipermedijske baze podataka, navigacija i orijentacija, podrška učenja i stilova učenja), uvježbavanje (osnovne procedure, teme, izbor tema i procedure nizanja, povratna veza, grupiranje tema, motivacija učenika, pohrana podataka, prekid programa, prednosti multimedijskog uvježbavanja), simulacije (vrste, čimbenici, dizajn i razvoj simulacije), igre (primjeri, čimbenici, stvaranje i korištenje igara); testovi (razvoj testova, administracija testova, čimbenici), učenje temeljeno na Webu (principi, uporaba, problemi, prednosti). Izbor alata.
  • Procesi podučavanja i učenja na daljinu
    Preduvjeti kod polaznika za primjenu učenja na daljinu. Definiranje kvalitetnog silabusa: svrha i cilj, izbor prikladnog materijala za čitanje, teme koje će se obraditi, očekivano tjedno (ili ukupno) vrijeme rada polaznika, terminski plan aktivnosti, kriteriji kod evaluacije rada i znanja, pravila ponašanja prilikom korištenja komunikacijskih alata. Instrukcijski dizajn. Definiranje interakcije polaznika i obrazovnog sadržaja. Uloga instruktora/nastavnika. Hibridni i cjeloviti modeli učenja na daljinu, prednosti i nedostaci. Osobine hibridnog modela učenja prema usmjerenju na: vještine, stavove i kompetencije. Vrste i osobine asinkronih i sinkronih oblika komuniciranja (e-mail, pretplatnička/diskusijska lista, forum, brbljaonica, stolna videokonferencija, elektronička ploča, razmjena datoteka, neposredno slanje poruka). Razlozi odabira i primjene pojedinog načina komuniciranja, vještine aktivnog i pasivnog vođenja diskusija, praćenje komunikacijskih navika polaznika. Praćenje rada polaznika prema aktivnostima i navikama. Mogućnosti primjene telekonferencija i videokonferencija kod učenja na daljinu. Organiziranje potrebne potpore polaznicima i instruktorima/nastavnicima. Etička pitanja u učenju na daljinu. Osiguranje privatnosti u radu.
  • Sustavi za upravljanje učenjem
    Osobine, vrste i arhitekture sustava za upravljanje učenjem (LMS). Glavni elementi korisničkog sučelja i njihov vizualni raspored. Integracija multimedijskih objekata i komunikacijskih alata. Internacionalizacija, lokalizacija i personalizacija. Sigurnosni, statistički i administrativni poslovi vođenja procesa učenja na daljinu. Standardi za opis sadržaja (SCORM, LOM). Usporedba i odabir sustava za upravljanje učenjem na temelju postavljenih kriterija. Intelektualno vlasništvo i autorska prava.
  • Validacija i testiranje primjenom sustava za upravljanje učenjem
    Osobine validacija i testiranja primjenom sustava za upravljanje učenjem. Vrste pitanja i njihova primjena: da/ne odgovor, jedan točan odgovor, više točnih odgovora, opisni odgovor, spajanje liste odgovora, klik u slici, povuci i ispusti, simulacijski odgovor, popunjavanje praznina. Načini pravilnog sastavljanja testova korištenjem više vrsti pitanja. Primjena kvizova za samoprovjeru i testova za formalnu provjeru zvanja. Samostalni i timski projekti. Sprečavanje varanja i posljedice za polaznike koji koriste nedopuštena sredstva i metode.
  • Formalni aspekti
    Vjerodostojnost i priznatost formalnih oblika učenja na daljinu. Vrednovanje uspješnosti različitih obrazovnih tehnologija (ACTIONS model). Certifikacija preko Interneta. Prostorni, računalni, programski i organizacijski uvjeti za provođenje testiranja i certificiranja preko Interneta.

Sadržaj seminara/vježbi

  • VJEŽBE: Opće karakteristike sustava elektroničkog učenja
    Proučiti primjere sustava elektroničkog učenja, nekoliko klasa, te ih analizirati sukladno proširenoj metodi Martin i Heller.
  • Teorije procesa učenja I
    Analizirati i usporediti standardne upitnike za klasifikaciju studenata obzirom na stilove učenja. Ispuniti elektroničke upitnike.
  • Teorije procesa učenja II
    Analizirati i obraditi rezultate ispunjenih upitnika iz prošlih vježbi za sve grupe. U nedostatku navedenih, koristiti prije prikupljene podatke drugih anketa. Koristiti standardne statističke alate, te napraviti izvješća. Komentirati dobivene klase studenata i njihove karakteristike. Predvidjeti njihove preference korištenja različitih tehnika učenja. Predvidjeti dizajn sustava za elektroničko učenje.
  • Principi elektroničkog učenja
    Proučiti primjere sustava elektroničkog učenja sukladno modelu obuhvata principa i funkcija sustava elektroničkog učenja (doticaj, modalnost, redundancija, koherencija, personalizacija, nastavnika, prezentacija informacija, pomoć, programi).
  • Analiza tehnika i metodologije
    Proučiti primjere sustava elektroničkog učenja sukladno modelu načina primjene tehnologije i metodologije (tutorijali, hipermedija, uvježbavanje, simulacije, igre, testovi, učenje temeljeno na Webu, itd.).
  • Analiza i korištenje komunikacijskih alata
    Utvrditi kriterije za analizu komunikacijskih alata. Definirati grupe studenata koje će proučiti pojedine vrste komunikacijskih alata i rangirati ih prema predloženim kriterijima.
  • Analiza i korištenje sustava za upravljanje učenjem
    Utvrditi kriterije za analizu sustava za upravljanje učenjem. Definirati teme za obrazovne sadržaje i kriterije za njihovu analizu. Definirati grupe studenata koje će proučiti pojedini sustav za upravljanje učenjem i sastaviti obrazovni sadržaj za predložene teme. Rangiranje sustava za upravljanje sadržajem prema predloženim kriterijima. Korištenje obrazovnih sadržaja, njihova analiza uz diskusiju.

Osnovna literatura

  • Alessi, S.M.; Trollip, S.R. Multimedia for Learning: Methods and Development. 3rd edition, Allyn and Bacon, Boston, 2001.
  • Mayer, R.E. Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2009.
  • Clark, R.C; Mayer, R.E. e-Learning and the Science of Instruction: Proven Guidelines for Consumers and Designers of Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2008.

Dopunska literatura

  • Journal of Educational Multimedia and Hypermedia (JEMH)
  • International Journal on E-Learning (IJEL)
  • Journal of Interactive Learning Research (JILR)

Slični predmeti

  • Instructional Design (San Diego State University, College of Education)
  • Learning Environment Design (San Diego State University, College of Education)
  • Multimedia & the Learning Experience (University of North London, School of Informatics and Multimedia Technology)
Nastavnik Oblik nastave Tjedana Sati tjedno Grupa
Kermek Dragutin Predavanje 3 3 1
Kliček Božidar Predavanje 7 3 1
Plantak Vukovac Dijana Auditorne vježbe 0 0 0
Laboratorijske vježbe 10 3 1
Izvanredni rok
Datum: 20.11.2019.
Vrijeme: 17:00
Napomena:
Izvanredni rok
Datum: 27.04.2020.
Vrijeme: 17:00
Napomena:

Sustavi za elektroničko učenje - Redovni studenti

Studij: Diplomski studij informatike
Akademska godina: 2015/2016

NAČIN RADA:

 

Nastava na kolegiju izvodi se prema projektnom modelu, tj. u 5+5 tjedana s pojačanom satnicom kako bi se predavanja, auditorne vježbe i laboratorijske vježbe izveli u 10 umjesto u 15 tjedana. U zadnjoj trećini semestra studenti izrađuju svoje projekte te ih prezentiraju prema dogovorenim terminima najkasnije do kraja 3. međuispitnog razdoblja.
Sve aktivnosti studenata bit će praćene i vrednovane, te će doprinositi ukupnom uspjehu na kolegiju "Sustavi za elektroničko učenje". Krajnji cilj je da svaki student kontinuiranim radom tijekom semestra prikupi što više bodova koji utječu na konačnu ocjenu iz kolegija na usmenom dijelu ispita. Bodovi se stječu kroz nastavne aktivnosti predavanja, vježbi, aktivnosti e-učenja te predaje projekta.

Stečeni bodovi vrijede samo za ispitne rokove u siječnju i veljači. Na ostalim ispitnim rokovima student je obvezan izaći na usmeni ispit.

 


Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Prisustvovanje nastavi8
Aktivnost na nastavi i Moodle-u12
Zadaće na laboratorijskim vježbama16
Kolokviji24
Projekt40
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)


Studenti koji ne ostvare minimalno 50% bodova na kolokvijima (oba kolokvija zajedno) i/ili ne ostvare minimalo 50 bodova kroz kontinuirano praćenje, obavezni su pristupiti usmenom dijelu ispita. (Pismeni ispit se ne održava).
Student koji nije zadovoljan ocjenom stečenom temeljem prikupljenih bodova, također pristupa usmenom dijelu ispita.  


Kolokviji

Naziv / Tjedan 1234567891011121314151617 1. razdoblje
udio (%)
2. razdoblje
udio (%)
3. razdoblje
udio (%)
Trajanje Pismeni Usmeni
1. kolokvij + 100.0 30 +
2. kolokvij + 100.0 30 +
Projekt + + 30 +


Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Prisustvovanje na predavanjima 3 2 Na predavanjima se do 6 puta nasumično obavlja provjera prisustvovanja. Dozvoljena su 2 izostanka. 3 izostanka Dodatni referat. Javiti se asistentici nakon objave evidencije prisustvovanja, najkasnije do kraja 14. tjedna semestra. Zadnji dan 16. tjedna semestra
Prisustvovanje na laboratorijskim vježbama 5 4 Na svim laboratorijskim vježbama provjerava se prisustvovanje. Dozvoljena su 2 izostanka s lab vježbi bez potrebe za isprikom. 3 izostanaka Nema nadoknade prisustvovanja. Za 3 izostanka potrebno je priložiti liječničku potvrdu. Zadnji dan 16. tjedna semestra
Aktivnost na predavanjima 2 Studenti sudjeluju u diskusijama na predavanjima. Boduju se konstruktivni komentari.
Aktivnost na laboratorijskim vježbama i ELF-u 10 5 Studenti mogu prezentirati temu seminara, sudjelovati u diskusijama na auditornim vježbama, sudjelovati na forumima ili uređivati sadržaj na ELF-u itd. Na različitim aktivnostima potrebno je prikupiti najmanje 5 bodova. Zadnji dan 15. tjedna semestra
Zadaće na laboratorijskim vježbama 16 10 Student treba samostalno riješiti zadatak tijekom laboratorijskih vježbi (ili nadoknaditi kod kuće) i postaviti na web unutar zadanog roka. Rješenja zadaća provjeravaju se tijekom laboratorijskih vježbi, a nadoknade preko sustava za e-učenje. Predati sve zadaće koje nisu odrađene ili ponoviti zadaće za koje nisu dobiveni bodovi. Zadnji dan 14. tjedna semestra
1. kolokvij 12 Rješavanje zadataka uz dodatak teoretskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje (klasičan ispit).
Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
2. kolokvij 12 Online ispit s pitanjima tipa odaberi jedan između ponuđenih odgovora, odaberi više između ponuđenih odgovora, upari i sl. na Moodle-u.
Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
Za oba kolokvija 6 Student mora pristupiti svakom kolokviju. Uvjet za potpis je da student na oba kolokvija ostvari min. 6 bodova.
Projekt 40 3 Samostalni ili timski projekt čiju temu student treba prijaviti najkasnije do kraja 6. tjedna semestra. Student treba izraditi, dokumentirati i obraniti projekt. Projekt se prezentira i brani na kraju 3. međuispitnog razdoblja prema objavljenim terminima.


1. Predavanja

  • od studenta se očekuje aktivno pohađanje predavanja, koje će se evidentirati kroz bilježenje ukupnog broja dolazaka na predavanja (max 3 bodova), aktivnosti na predavanjima (max 2 bodova) i bodovanja pismenih provjera (kolokvija)
  • znanje se provjera na 2 pismene provjere (kolokvija) iz gradiva prezentiranog na predavanjima,  vježbama te obuhvaćenog pojedinim cjelinama obvezne literature


2. Vježbe

  • vježbe su strukturirane u obliku 10 laboratorijskih vježbi u trajanju od 3 školska sata tjedno. Evidentira se i boduje dolazak na vježbe te uspješno riješen/izrađen zadatak.
  • na laboratorijskim vježbama odvijaju se i dodatne aktivnosti, tzv. auditorne vježbe, koje su namijenjene prezentiranju tema vezanih uz izradu i primjenu multimedije. Teme se prezentiraju u timu i svaki tim za odabranu temu mora održati prezentaciju (cca 15 minuta + 5 minuta diskusija).


3. Aktivnost na nastavi i ELF-u

  • boduje se sudjelovanje u diskusijama na predavanjima, vježbama te aktivnosti na Moodle-u
  • bodovi: max 12 (do 2 boda za predavanja, 2 za vježbe, 3 za prezentaciju te 8 za aktivnost na Moodle-u: rasprave na forumima, rješavanje testova samoprocjene znanja i sl.)


4. Projekt izrade e-tečaja

  • student prijavljuje temu projekta na forumu kolegija u 2. ispitnom međurazdoblju.
  • projektni zadatak sastoji se od izrade obrazovnih materijala (e-tečaja) za temu prema izboru, prikazanih u Moodle-u, nekom drugom LMS-u/coursware alatu prema izboru ili kao samostalne web stranice. E-tečaj je potrebno izraditi prema principima teorije multimedijskog učenja i ADDIE modelu instrukcijskog dizajna te faze razvoja opisati u dokumentaciji.
  • na kraju semestra student predaje cjeloviti projekt te prezentira i brani projekt u za to posebno određenim terminima nakon odslušanog kolegija. Projektna dokumentacija (seminarski rad) predaje se na Moodlu prije obrane projekta.
  • projektna dokumentacija sastoji se od 2 dijela:
    1. kritičkog prikaza znanstvenog članka - proširivanje znanja literaturom o tematici e-učenja,  
    2. dokumentiranja razvoja e-tečaja (projektnog zadatka) - razvoj aplikacije treba biti dokumentiran prema ADDIE metodi.
  • tema projektnog zadatka može biti jedna od slijedećih:
    • izrada e-tečaja kao potpora nastavnom sadržaju za jednu nastavnu cjelinu predmeta u osnovnoj ili srednjoj školi, ili tema iz područja ICT-a

    • rad na stvarnom projektu e-učenja: izrada multimedijskih specifičnih obrazovnih sadržaja

    • rad na stvarnom projektu e-učenja: prilagodba Moodle-a (programiranje specifičnih pluginova )

  • projekt se izrađuje u timu (2-3 studenta). Troje studenata u timu odobrit će se samo ako se radi o složenijem projektu većeg opsega ili o izradi e-tečaja u LMS-u koji nije Moodle. Iznimno će se odobriti samostalna izrada projekta.

Sustavi za elektroničko učenje - Izvanredni studenti

Studij: Diplomski studij informatike
Akademska godina: 2015/2016

NAČIN RADA:

 

Nastava na kolegiju izvodi se prema projektnom modelu, tj. u 5+5 tjedana s pojačanom satnicom kako bi se predavanja, auditorne vježbe i laboratorijske vježbe izveli u 10 umjesto u 15 tjedana. U zadnjoj trećini semestra studenti izrađuju svoje projekte te ih prezentiraju prema dogovorenim terminima najkasnije do kraja 3. međuispitnog razdoblja.
Sve aktivnosti studenata bit će praćene i vrednovane, te će doprinositi ukupnom uspjehu na kolegiju "Sustavi za elektroničko učenje". Krajnji cilj je da svaki student kontinuiranim radom tijekom semestra prikupi što više bodova koji utječu na konačnu ocjenu iz kolegija na usmenom dijelu ispita. Bodovi se stječu kroz nastavne aktivnosti predavanja, vježbi, aktivnosti e-učenja te predaje projekta.

 

Stečeni bodovi vrijede samo za ispitne rokove u siječnju i veljači. Na ostalim ispitnim rokovima student je obvezan izaći na usmeni ispit.


Za izvanredne studente na raspolaganju su dva modela rada: Model A i Model B

Model A - za izvanredne studente koji žele ostvariti ocjenu kroz kontinuirano praćenje vrijede ista pravila i uvjeti kontinuiranog praćenja kao i za redovne studente (vidi uvjete praćenja za redovne studente)
Model B - za izvanredne studente koji zbog poslovnih obveza ne mogu steći ocjenu kroz kontinuirano praćenje vrijede pravila definirana u nastavku


Student se unutar prva tri tjedna nastave mora javiti predmetnom nastavniku i na ELF-u odabrati model praćenja.


Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Aktivnosti na ELF-u10
Projekt40
Usmeni ispit50
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)


Studenti koji ne ostvare minimalno 50% bodova na kolokvijima (oba kolokvija zajedno) i/ili ne ostvare minimalo 50 bodova kroz kontinuirano praćenje, obavezni su pristupiti usmenom dijelu ispita. (Pismeni ispit se ne održava).
Student koji nije zadovoljan ocjenom stečenom temeljem prikupljenih bodova, također pristupa usmenom dijelu ispita.  


PREDUVJET ZA IZLAZAK NA ISPIT

  1. Aktivnosti na Moodlu -  student treba sudjelovati na forumima i ostalim aktivnostima na Moodlu te ostvariti najmanje 5 bodova.
    Aktivnosti na Moodlu potrebno je odraditi najkasnije 10 dana prije ispitnog roka.
     
  2. Projekt izrade e-tečaja
  • student prijavljuje temu projekta na forumu kolegija do kraja semestra
  • projektni zadatak sastoji se od izrade obrazovnih materijala (e-tečaja) za temu prema izboru, prikazanih u Moodle-u, nekom drugom LMS-u/coursware alatu prema izboru ili kao samostalne web stranice. E-tečaj je potrebno izraditi prema principima teorije multimedijskog učenja i ADDIE modelu instrukcijskog dizajna te faze razvoja opisati u dokumentaciji.
  • projektna dokumentacija sastoji se od 2 dijela:
    1. kritičkog prikaza znanstvenog članka - proširivanje znanja literaturom o tematici e-učenja,  
    2. dokumentiranja razvoja e-tečaja (projektnog zadatka) - razvoj aplikacije treba biti dokumentiran prema ADDIE metodi.
  • tema projektnog zadatka može biti jedna od slijedećih:
    • izrada e-tečaja kao potpora nastavnom sadržaju za jednu nastavnu cjelinu predmeta u osnovnoj ili srednjoj školi, ili tema iz područja ICT-a

    • rad na stvarnom projektu e-učenja: izrada multimedijskih specifičnih obrazovnih sadržaja

    • rad na stvarnom projektu e-učenja: prilagodba Moodle-a (programiranje specifičnih pluginova )

  • projekt se izrađuje samostalno ili u timu (2-3 studenta). Troje studenata u timu odobrit će se samo ako se radi o složenijem projektu većeg opsega ili o izradi e-tečaja u LMS-u koji nije Moodle.
  • dokumentaciju projekta potrebno je predati na ELF-u najkasnije 5 dana prije ispitnog roka. Prilikom predaje projekta potrebno se javiti na e-mail asistentice radi dogovora termina obrane projekta.


USMENI ISPIT
Usmenom ispitu smiju pristupiti studenti koji su uspješno obranili projekt.

Predavanje Seminar Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe (jezici, tzk) Ispit Kolokviji Nadoknade Demonstrature
Copyright © 2015 FOI Varaždin. All Rights Reserved. Sva prava pridržana.
Povratak na vrh