FOI nastava
FOI logo

Lista kolegija iz:

ak.god:
2016/2017
semestar:
2. semestar

2016/2017

4ECTSa

Diplomski

Diplomski studij informatike v1.2

Program Obavezan
Baze podataka i baze znanja BPBZ Ne
Informatika u obrazovanju IO Da
Informacijsko i programsko inženjerstvo IPI Ne
Organizacija poslovnih sustava OPS Ne
2. semestar
1. nastavna godina

Didaktika 2 npp:93132

Engleski naziv

Didactics 2

Katedra

Katedra za strane jezike i općeobrazovne discipline

Kategorija ("boja")

PP

Cilj kolegija

1. Na pretpostavkama ranijih spoznaja i poznavanja didaktičkih struktura, studenti upoznaju vertikalu, kako induktivno-uzlaznu tako i deduktivno-silaznu (od nastavne zbilje, preko udžbeničke materije za izvedbu nastave, do didaktike – i obratno). 2. Studenti upoznaju suvremene didaktičke teorije, strategije metode poučavanja te se osposobljavaju za njihovu praktičnu primjenu u osnovnoj i srednjoj školi. 3. Studenti će se uvoditi u razumijevanje elementarnog didaktičkog vokabulara i služiti se njime u govoru. 4. Uvoditi studente u raspravu o modelima nastave kao svrsishodnim obrascima učinkovitog učenja i poučavanja.

Nastava

Predavanje
30sati
Seminar
15sati

Ishodi učenja predmeta

  • Razumjeti predmet i zadatke didaktike.
  • Razumjeti strukturu i tijek nastavnog procesa.
  • Shvatiti važnost simetrične nastavne komunikacije.
  • Spoznati teoriju ciljeva učenja.
  • Upoznati kompetencije nastavnika pri određivanju vrijednosti učenikova postignuća u školi.
  • Usvojiti didaktičke spoznaje o poučavanju.

Ishodi učenja programa

  • Artikulirati nastavni sat primjenjujući primjerene nastavne metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva Artikulirati nastavni sat primjenjujući primjerene nastavne metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva
  • Organizirati nastavni proces Organizirati nastavni proces
  • Osmisliti postupke za upravljanje procesom učenja i poučavanja u rizičnim situacijamaOsmisliti postupke za upravljanje procesom učenja i poučavanja u rizičnim situacijama
  • Poučavati učenike primjeni različitih oblika učenja, samovrednovanju i samoreguliranom učenju Poučavati učenike primjeni različitih oblika učenja, samovrednovanju i samoreguliranom učenju
  • Poznavati organizaciju sustava odgoja i obrazovanja te ustroj odgojno-obrazovnog procesa na svim razinama Poznavati organizaciju sustava odgoja i obrazovanja te ustroj odgojno-obrazovnog procesa na svim razinama
  • Preispitivati, strukturirati i restrukturirati svoja osobna i profesionalna iskustva (razvijati refleksivnu praksu)Preispitivati, strukturirati i restrukturirati svoja osobna i profesionalna iskustva (razvijati refleksivnu praksu)
  • Razumjeti odrednice djelovanja i ponašanja ljudske jedinke i grupnu dinamiku (razrednog odjeljenja, timova, kolektiva …)Razumjeti odrednice djelovanja i ponašanja ljudske jedinke i grupnu dinamiku (razrednog odjeljenja, timova, kolektiva …)
  • Upoznati Nacionalni okvirni kurikulum. Upoznati metodologiju izradbe školskog i nastavnog kurikuluma. Upoznati primjenu nastavnog kurikuluma u praksi.Upoznati Nacionalni okvirni kurikulum. Upoznati metodologiju izradbe školskog i nastavnog kurikuluma. Upoznati primjenu nastavnog kurikuluma u praksi.
  • Voditi pedagošku dokumentaciju, ispitivanje,ocjenjivanje i vrednovanje u skladu s zakonskom regulativom i kriterijima osobne i profesionalne etičnostiVoditi pedagošku dokumentaciju, ispitivanje,ocjenjivanje i vrednovanje u skladu s zakonskom regulativom i kriterijima osobne i profesionalne etičnosti

Sadržaj predavanja

  • Predmet i zadaci didaktike te odnos didaktike i drugih znanosti
    Odnos didaktike i pedagogije, didaktike i antropologije obrazovanja, didaktike i sociologije obrazovanja, didaktike i filozofije odgoja i obrazovanja.
  • Didaktičke spoznaje
    - O stjecanju znanja i učenja u kognitivnom području. - O učenju u afektivnom području. - O stjecanju vještina i navika. - Učenikove pretpostavke za učenje.
  • Didaktičke teorije
    - Sustavne veze didaktike, teorije kurikuluma i teorije škole. - Teorija ciljeva učenja.
  • Struktura i tijek nastavnog procesa
    - Priprema i dogovor- ostvarenje ciljeva, unutarnja evaluacija. - Atraktivnost nastave. - Nastavni mediji. - Obrazovna tehnologija. - Nastavni predmet i logika uvođenja novih sadržaja u nastavi.
  • Kurikulum
    - Nacionalni okvirni kurikulum. - Koncept i određenje kurikuluma i kurikulumske teorije. - Promjena u suvremenim društvima i razvoj i promjene kurikuluma.
  • Školski kurikulum
    - Metodlogija izgradnje školskog kurikuluma. - Determinante školskog kurikuluma. - Podsustavi školskog kurikuluma.
  • Kurikulum nastave
    - Kurikulum i uloga nastavnika. - Kurikularni krug. - Kurikulum i stilovi rada. - Krikulum za učenike s posebnim potrebama. - Kurikulum socijalnih, emocionalnih i interkulturalnih kompetencija.
  • Umijeće u planiranju i pripremanju nastavnog sata (metodički hod)
    - Planiranje i pripremanje za nastavu. - Planiranje učenja. - Pripremanje za upoznavanje i analizu ciljeva. - Pripremanje sadržaja nastave (izbor, struktura, korelacije, predznanja učenika, razina i kvaliteta očekivanih znanja, izbor sadržaja za samostalan rad, diferencijacija). - Didaktičko-metodičko odlučivanje (razrada temeljnih situacija nastave i učenja (događanja), izbor metoda, postupaka, oblika rada, tehnika i strategija učenja, načina vrednovanja, vremenska dinamika).
  • Subjektivni i objektivni čimbenici pri određivanju vrijednosti učenikova postignuća u školi
    - Školska dokimologija. - Ocjenjivanje učenika kao didaktički fenomen. - Zahtjevi ocjenjivanja. - Nastavnik – ocjenjivač (kompetencije nastavnika). - Sadržaj školskoga ocjenjivanja. - Komponente provjeravanja i ocjenjivanja. - Stupnjevi znanja. - Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje. - Formativna i sumativna evaluacija. - Sadržaj ocjene. - Test znanja. - Samoocjena osobnog napretka.
  • Učionička i izvanučionička nastava u kontekstu odnosa i prožimanja formalnog, neformalnog i...
    ...informalnog učenja - Polazne teze. - Povijesni pregled izvanučioničke nastave. - Podjela i karakteristike izvanučioničke nastave. - Termini formalno i informalno učenje. - Nova vrsta učenja. - Samoupravljivo učenje. - Principi učenja.
  • Škola budućnosti
    - Učitelj na putu prema pedagoškoj futurologiji. - Strategijski plan stručno-profesionalnog razvoja. - Pripremanje nastavnika tijekom školske godine. - Etape planiranja nastave. - Sastavnica nastavne priprave.
  • Nastava u kombiniranim odjelima
    Uvid u problematiku.
  • Komunikacija u nastavi i učenju
    - Značaj komuniciranja. - Struktura komunikacijskog ciklusa i protok informacija. - Predrasude o komuniciranju. - Dijalog kao proces razmjene, prerade i dorađivanja informacija. - Komunikacijski ciklus. - Šumovi u komunikaciji. - Vrste komuniciranja. - Komuniciranje na daljinu. - Metakomunikacija. - Slušanje kao komunikacija (aktivno slušanje).

Sadržaj seminara/vježbi

  • Seminari
    Seminari prate sadržaj kolegija te se prezentacijama, debatama i raspravama dodatno utvrđuju teme: interdisciplinarnost didaktike, kurikulum i njegova zakonska regulativa, financijski aspekti visokoškolskog obrazovanja, ocjenjivanje u nastavi, disciplina u razredu, školski sustav u budućnosti. Prema broju sudionika na kolegiju, omogućuje se angažiranje dodatnih tema vezanih uz sadržaj kolegija.

Osnovna literatura

  • Desforges, C. Uspješno učenje i poučavanje. Educa, Zagreb, 2001.
  • Bognar, L.; Matijević, M. Didaktika, 3. izmijenjeno izdanje. Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  • Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V. (2010), Didaktika i kurikulum, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dopunska literatura

  • Previšić, V. (2005): „Kurikulum suvremenog odgoja i škole, metodologija i struktura“. Pedagogijska istraživanja, 2 (2), 165-173.
  • Klippert, H. Kako uspješno učiti u timu. Educa, Zagreb, 2001.
  • Meyer, H. Didaktika razredne kvake. Educa, Zagreb, 2002.
  • Jurčić, M. Uravnotežena kombinacija socijalnih oblika nastave u funkciji oslobađanja potencijala učenja i poučavanja. U: Zbornik radova, Pedagogija – prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja, ur. Previšić, V. i sur. Hrvatsko pedagogijsko društvo. Kratis, Sveta Nedelja, 2007.

Preduvjeti

  • Didaktika 1
    1. Upoznati didaktičke pojmove i pojave. Identificirati različita teorijska polazišta i kriterije, važni za nastanak teorijskih modela. 2. Upoznati didaktičke modele. 3. Upoznati suvremene didaktičke teorije, napose teorije koje objašnjavaju odgojno-obrazovni proces. 4. Upoznati didaktičke spoznaje o organizaciji odgojno-obrazovnog procesa u suvremenoj školi. 5. Stjecanje kompetencija za kritičku raščlambu nastavnog procesa u osnovnoj i srednjoj školi.
  • Opća pedagogija
    Upoznati razvoj odgojne i obrazovne djelatnosti i pedagoške misli u povijesti ljudskog roda, kao referentnog okvira za razumijevanje suvremenih problema odgoja i obrazovanja. Usvojiti temeljne spoznaje iz sustava pedagogijske znanosti. Razvijati sposobnosti za kritičko mišljenje o pedagogijskim spoznajama. Razvijati sposobnosti za evaluaciju i primjenu usvojenih pedagogijskih znanja na području prakse odgoja. Upoznati školski sustav kao društveni podsustav, ali i podsustave škola. Razumjeti funkciju sustava i njihovu horizontalnu i vertikalnu povezanost. Upoznati temeljne funkcije škole i uvjete za njihovo ostvarenje. 8. Razvijati kritički odnos spram školskih sustava, razumjeti sudjelovanje u njihovoj promjeni i/ili reformi. Razvijati profesionalno-stručne i osobne kompetencije te govorno-jezične kompetencije, uz sposobnost razvoja vlastite efikasnosti u nastavnom procesu i obrazovnom sustavu u najširem smislu.
Nastavnik Oblik nastave Tjedana Sati tjedno Grupa
Hajdin Goran Seminar 8 1 1
Ninčević Marjan Predavanje 15 1 1
redovni rok
Datum: 03.09.2019.
Opis: u 16:00
Prijava do: 31.08.2019. 23:59
Odjava do: 02.09.2019. 11:59

Didaktika 2 - Redovni studenti

Studij: Diplomski studij informatike
Akademska godina: 2016/2017

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Aktivnost na predavanjima10
Aktivnost na seminarima25
Seminarski rad15
Kolokviji50
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Kolokviji

Naziv / Tjedan 1234567891011121314151617 1. razdoblje
udio (%)
2. razdoblje
udio (%)
3. razdoblje
udio (%)
Trajanje Pismeni Usmeni
1. kolokvij 100.0 45 +
2. kolokvij 30.0 70.0 45 +
3. kolokvij 15.0 30.0 55.0 45 +


Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Prisustvovanje na seminarima 0 0 Student ima pravo izostati s 3 sata seminara. Evidencija se vodi na svakom satu. Ako student izostane više od tri puta nema pravo na potpis. Nadoknade nema. Zadnji termin održavanja seminarske nastave.
Aktivnost na predavanjima 10 2 Studenti trebaju sudjelovati u diskusijama na predavanjima, odgovarati na pitanja, rješavati probleme ili kratke provjere razumijevanja netom obrađenog gradiva (aktivno pristustvovanje). Izlazak na ispit.
Aktivnosti na seminarima 25 5 Bodovi iz aktivnosti ostvaruju se:
- održavanjem prezentacije (do 10 bodova, prezentacija traje 15 – 20 min., ukupno ima 13 tema (10 predloženih i 3 proizvoljne), studentu koji (neopravdano) ne održi prezentaciju u dogovorenom terminu za 10 bodova smanjuje se maksimalan iznos bodova koje je moguće ostvariti unutar aktivnosti iz seminara; prije održavanja prezentacije potrebno je ostvariti minimalne bodove (8) iz seminarskog rada, u protivnom student nema pravo održati prezentaciju)
- Studenti koji održavaju prezentaciju mogu voditi i poticati diskusiju te pripremiti kvalitetne materijale za vođenje i poticanje diskusije (oko 25 min.), do 5 bodova.
- sudjelovanjem u diskusijama na satu i na forumu (do 13 bodova)
- pronalaženjem materijala za diskusije (do 13 bodova)
- drugim oblicima koji su dogovoreni s nastavnikom.
Nadoknade nema. Predzadnji termin održavanja seminarske nastave.
Seminarski rad 15 8 Student odabire temu seminara, te ju prijavljuje na Moodle-u. Seminar se mora predati u dogovorenom roku. Svaka ponovna predaja seminarskog rada za 3 boda umanjuje maksimalne bodove iz seminara.

Kriteriji vrednovanja seminarskog rada:
- vizualni izgled seminarskog rada (formatiranje i preglednost)
- struktura rada (naslovna stranica, sažetak i ključne riječi, sadržaj, uvod, razrada, zaključak, popis izvora, dodatci)
- dosljednost i točnost navođenja izvora
- adekvatnost izvora (kvantitativna i kvalitativna, njihovo kombiniranje i povezivanje)
- pravopis i gramatika
- pokrivenost teme
- primjena teorije (iznošenje vlastitih mišljenja, primjeri, povezivanje teorije i prakse…)
- slijed misli (jasnoća rečenica, odvajanje u odlomke i poglavlja, povezanost materije – teorije i vlastitog doprinosa seminarskom radu)
- pravovremena predaja rada.

Bodovanje seminarskog rada:
Seminarski rad nosi maksimalno 15 bodova. Svaki od navedenih elemenata može umanjiti bodove za:
- 1 bod ako se element u radu narušio svega nekoliko puta
- 2 boda ako se element u radu narušio više puta
- 15 bodova za uzastopno ponavljanje elementa koji do krajnje mjere narušava seminarski rad.
Student ima pravo naknadno predati seminarski rad u isključivo opravdanim situacijama o kojima je nastavnik obaviješten prije dogovorenog roka za predaju seminara. Predzadnji termin održavanja seminarske nastave.
1. kolokvij 15 8 Kolokvij se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Obuhvaća gradivo obrađeno do pisanja 1. kolokvija. Izlazak na ispit.
2. kolokvij 15 8 Kolokvij se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Obuhvaća gradivo obrađeno do pisanja 2. kolokvija. Izlazak na ispit.
3. kolokvij 20 10 Kolokvij se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Obuhvaća cjelovito gradivo kolegija. Izlazak na ispit.


NAPOMENA: Studenti koji prijavljuju redoviti ispitni rok na ispitu mogu ostvariti maksimalno 60 bodova koji se zbrajaju s bodovima ostvarenim na seminarima. Bodove ostvarene na seminarima (aktivnost i seminarski rad, max. 40 bodova) nije moguće nadoknaditi na ispitu.

 

Didaktika 2 - Izvanredni studenti

Studij: Diplomski studij informatike
Akademska godina: 2016/2017

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Aktivnost na seminarima15
Seminarski rad25
Ispit60
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Aktivnosti na seminarima 15 0 Bodovi iz aktivnosti ostvaruju se:
- sudjelovanjem u diskusijama na satu i na forumu (do 13 bodova)
- pronalaženjem materijala za diskusije (do 13 bodova)
- drugim oblicima koji su dogovoreni s nastavnikom.
Nadoknade nema. Predzadnji termin održavanja seminarske nastave.
Seminarski rad 25 13 Student odabire temu seminara, te ju prijavljuje na Moodle-u. Svaka ponovna predaja seminarskog rada za 5 boda umanjuje maksimalne bodove iz seminara.

Kriteriji vrednovanja seminarskog rada:
- vizualni izgled seminarskog rada (formatiranje i preglednost)
- struktura rada (naslovna stranica, sažetak i ključne riječi, sadržaj, uvod, razrada, zaključak, popis izvora, dodatci)
- dosljednost i točnost navođenja izvora
- adekvatnost izvora (kvantitativna i kvalitativna, njihovo kombiniranje i povezivanje)
- pravopis i gramatika
- pokrivenost teme
- primjena teorije (iznošenje vlastitih mišljenja, primjeri, povezivanje teorije i prakse…)
- slijed misli (jasnoća rečenica, odvajanje u odlomke i poglavlja, povezanost materije – teorije i vlastitog doprinosa seminarskom radu)
- pravovremena predaja rada.

Bodovanje seminarskog rada:
Svaki od navedenih elemenata može umanjiti bodove za:
- 2 bod ako se element u radu narušio svega nekoliko puta
- 4 boda ako se element u radu narušio više puta
- 25 bodova za uzastopno ponavljanje elementa koji do krajnje mjere narušava seminarski rad.
Student ima pravo naknadno predati seminarski rad u isključivo opravdanim situacijama o kojima je nastavnik obaviješten prije dogovorenog roka za predaju seminara. Predzadnji termin održavanja seminarske nastave.
Ispit 60 30 Ispit se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Nadoknade nema.


NAPOMENE:

  1. Student se u roku dva tjedna od početka nastave mora javiti nastavniku na kolegiju, te upoznati uvijete i dogovoriti zadatke.

  2. Pohađanje predavanja i seminara nije obavezno.

  3. Student može kolegij pohađati po istim pravilima kao i redoviti studenti. U tom slučaju vrijede sva pravila za redovite studente.

Predavanje Seminar Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe (jezici, tzk) Ispit Kolokviji Nadoknade Demonstrature
Copyright © 2015 FOI Varaždin. All Rights Reserved. Sva prava pridržana.
Povratak na vrh