FOI nastava
FOI logo

Lista kolegija iz:

ak.god:
2015/2016
semestar:
1. semestar

2015/2016

4ECTSa

Diplomski

Diplomski studij informatike v1.2

Program Obavezan
Baze podataka i baze znanja BPBZ Ne
Informatika u obrazovanju IO Da
Informacijsko i programsko inženjerstvo IPI Ne
Organizacija poslovnih sustava OPS Ne
1. semestar
1. nastavna godina

Opća pedagogija npp:93109

Engleski naziv

General Pedagogy

Katedra

Katedra za strane jezike i općeobrazovne discipline

Kategorija ("boja")

PP

Cilj kolegija

Upoznati razvoj odgojne i obrazovne djelatnosti i pedagoške misli u povijesti ljudskog roda, kao referentnog okvira za razumijevanje suvremenih problema odgoja i obrazovanja. Usvojiti temeljne spoznaje iz sustava pedagogijske znanosti. Razvijati sposobnosti za kritičko mišljenje o pedagogijskim spoznajama. Razvijati sposobnosti za evaluaciju i primjenu usvojenih pedagogijskih znanja na području prakse odgoja. Upoznati školski sustav kao društveni podsustav, ali i podsustave škola. Razumjeti funkciju sustava i njihovu horizontalnu i vertikalnu povezanost. Upoznati temeljne funkcije škole i uvjete za njihovo ostvarenje. 8. Razvijati kritički odnos spram školskih sustava, razumjeti sudjelovanje u njihovoj promjeni i/ili reformi. Razvijati profesionalno-stručne i osobne kompetencije te govorno-jezične kompetencije, uz sposobnost razvoja vlastite efikasnosti u nastavnom procesu i obrazovnom sustavu u najširem smislu.

Nastava

Predavanje
30sati
Seminar
15sati

Ishodi učenja predmeta

  • Razumjeti razredno-nastavno ozračje iz perspektive učenika.
  • Upoznati osnovne značajke teorije odgoja.
  • Upoznati razvoj odgojne djelatnosti i pedagoške misli u povijesti ljudskog roda.
  • Usvojiti opće određenje odgoja i usvojiti spoznaje o temeljnim odgojnim područjima.
  • Usvojiti opće određenje škole, nastave, nastavnika i učenika sa stajališta suvremene pedagogije.

Ishodi učenja programa

  • Osmisliti postupke za upravljanje procesom učenja i poučavanja u rizičnim situacijamaOsmisliti postupke za upravljanje procesom učenja i poučavanja u rizičnim situacijama
  • Predstavljati informatička znanja i vještine kao učinkovite instrumente za podupiranje integracijskih procesaPredstavljati informatička znanja i vještine kao učinkovite instrumente za podupiranje integracijskih procesa
  • Razumjeti odrednice djelovanja i ponašanja ljudske jedinke i grupnu dinamiku (razrednog odjeljenja, timova, kolektiva …)Razumjeti odrednice djelovanja i ponašanja ljudske jedinke i grupnu dinamiku (razrednog odjeljenja, timova, kolektiva …)
  • Razumjeti povijesni aspekt edukacijskih sustava, društvenu uvjetovanost odgojno-obrazovne prakse i diferenciranost suvremenih odgojno-obrazovnih koncepcija Razumjeti povijesni aspekt edukacijskih sustava, društvenu uvjetovanost odgojno-obrazovne prakse i diferenciranost suvremenih odgojno-obrazovnih koncepcija

Sadržaj predavanja

  • Povijest pedagogije. Nacionalna povijest pedagogije i školstva.
    Pedagoška misao razvija se u okrilju filozofije. Grčki filozofi: Sokrat, Platon, Aristotel. Srednjovjekovni filozofi. Doba humanizma i renesanse. Novi vijek. J. A. Komensky – prvi pedagoški sustav 'Velika didaktika', ideolog osnovne škole, filozofi - pedagoški mislioci XVII. i XVIII. stoljeća. J. F. Herbart – utemeljitelj pedagogije kao znanosti. Reformni pedagogijski pokreti i pravci nove škole. Hrvatska pedagoška misao. Predstavnici kulturne pedagogije XX. stoljeća. Suvremena pedagoška misao. Odrednice pedagogijske znanosti. Zadaci pedagogijske znanosti. Pedagogija i druge susjedne znanosti
  • Opće određenje odgoja
    - Što je odgoj? - Zašto je odgoj moguć i potreban? - Gdje je ishodište odgoja? - Kada počinje odgoj? - Bit odgoja i njegova temeljna obilježja. - Podjela odgoja.
  • Temeljna odgojna područja
    Tjelesni odgoj. Intelektualni odgoj. Estetski odgoj. Radni odgoj. Moralni odgoj
  • Odgoj, obrazovanje i razvoj ličnosti
    Uloga odgoja i obrazovanja u procesu razvoja ličnosti. Čimbenici razvoja ličnosti: nasljeđe, socijalna sredina, vlastita aktivnost. Mjesto i uloga odgoja i obrazovanja u procesu razvoja ličnosti. Učenje nadređeni pojam odgoju i obrazovanju. Procesi personalizacije i socijalizacije. Teorije odgoja i obrazovanja u svjetlu teorija ličnosti. Ovakvi smo zahvaljujući “dobrom odgoju”. Temeljno obilježje odgoja. Intencionalni odgoj. Funkcionalni odgoj. Obrazovanje. Predznanstvena shvaćanja o mogućnostima i granicama odgoja. (pesimizam) Teorija nativizma. Klasično - antičko doba (neograničena moć odgoja) Teorija empirizma Teorija konvergencije Suvremeno znanstveno shvaćanje Suvremena multifaktorska teorija
  • Škola kao odgojno-obrazovna institucija, nastava, nastavnici i učenici sa stajališta suvremene pedag
    Orijentacija nastave (implikacije formalnih organizacija, poželjni uvjeti procesa odgajanja). Društvo znanja – polazište i cilj razvoja. Nastavnik i edukacijske kompetencije.
  • Nastava i nastavnici sa stajališta suvremene pedagogije
    Nastavnici – dragocjeni resursi. što dobivaju: status, odgovornost, obaveze, stimulaciju, itd. što pružaju: znanje, energiju, emocije, vrijeme, trud, itd. Pitanje usklađenosti – ujednačenost, primjerenost primanja i davanja Ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka – specifičnost nastavničke profesije Realizacija nastavnog programa s pedagoškoga stajališta. Utjecanje na razvoj učenika: edukativni, idejni, kreativni, društveni, moralni… Emocionalna i socijalna inteligencija – kako ih razviti i primijeniti. Poticanje profesionalnog razvoja – usavršavanje vlastito i učeničko. Motivacija – psihološki temelj: hoću i mogu napredovati.
  • Školsko ozračje iz perspektive učenika
    Učenikov doživljaj škole. Zadovoljstvo nastavom. Temeljni čimbenici razredno - nastavnoga ozračja
  • Pedagogijska metodologija
    Opći problemi metodologije pedagogije. Vrste pedagoškog istraživanja. Etape pedagoškog istraživanja. Metode u pedagoškom istraživanju. Postupci i instrumenti prikupljanja podataka. Osnove pedagoške statistike. Interpretacija rezultata. Pisanje izvješća. Primjena rezultata istraživanja.
  • Odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj
    Osnovnoškolski i srednjoškolski sustav: stanje, specifičnosti, potrebe, razvoj. Zakonodavni aspekti sustava obrazovanja u RH: upravljanje, administriranje, financiranje obrazovnih sustava (Tko? Kako?). Visokoškolski obrazovni sustav. Zakonodavni aspekti sustava obrazovanja u RH: Upravljanje, reguliranje i praćenje, te financiranje ovog dijela obrazovnog sustava Permanentno, cjeloživotno obrazovanje: Zakonodavni aspekti sustava obrazovanja u RH: Potrebe, trendovi, perspektive, rezultati u praksi.
  • Teorije odgoja i obrazovanja
    Duhovno-znanstvena teorija. Kritičko-racionalna (empirijska) znanost o odgoju. kritička znanost o odgoju. Uloga odgoja i obrazovanja u procesu razvoja ličnosti. Čimbenici razvoja ličnosti: nasljeđe, socijalna sredina, vlastita aktivnost. Mjesto i uloga odgoja i obrazovanja u procesu razvoja ličnosti. Učenje nadređeni pojam odgoju i obrazovanju. Procesi personalizacije i socijalizacije. Teorije odgoja i obrazovanja u svjetlu teorija ličnosti
  • Državno i privatno školstvo – smisao, značaj i komparativne prednosti
    Državni i privatni visokoobrazovni sustav u RH. Državni i privatni visokoobrazovni sustav u Europi (odabrane zemlje). Državni i privatni visokoobrazovni sustav u SAD (odabrani fakulteti i studiji).

Osnovna literatura

  • Gudjons, H. Pedagogija – temeljna znanja. (1., 2., 3., 4. 7.poglavlje (107 stranica), Educa, Zagreb, 1994.
  • Vrcelj, S. Školska pedagogija. FIlozofski fakultet, Rijeka, 2000.
  • Pivac, J. Izazovi u školi. Školska knjiga, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura

  • Strugar, V. Biti učitelj. HPKZ, Zagreb, 1993.
  • Bratanić, M. Paradoks odgoja. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.
  • Jurčić, M. Povezanost subjektivnih i objektivnih realiteta razredne zajednice i njihov utjecaj na stabilnost zadovoljstva učenika razrednom kohezijom. Pedagogijska istraživanja. UDK 37, godina III, broj 2. Školska knjiga, Hrvatsko pedagogijsko društvo, Zagreb, 2006.

Slični predmeti

Nastavnik Oblik nastave Tjedana Sati tjedno Grupa
Hajdin Goran Seminar 15 1 1
Jurčić Marko Predavanje 15 2 1
Izvanredni rok
Datum: 26.11.2019.
Vrijeme: 16:00
Napomena:
Izvanredni rok
Datum: 22.04.2020.
Vrijeme: 16:00
Napomena:

Opća pedagogija - Redovni studenti

Studij: Diplomski studij informatike
Akademska godina: 2015/2016

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Prisustvovanje na predavanjima5
Aktivnost na predavanjima5
Aktivnost na seminarima25
Seminarski rad15
Kolokviji50
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Kolokviji

Naziv / Tjedan 1234567891011121314151617 1. razdoblje
udio (%)
2. razdoblje
udio (%)
3. razdoblje
udio (%)
Trajanje Pismeni Usmeni
1. kolokvij 100.0 45 +
2. kolokvij 30.0 70.0 45 +
3. kolokvij 15.0 30.0 55.0 45 +


Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Prisustvovanje na predavanjima 5 1 Na predavanjima se nasumično obavlja provjera prisustvovanja. 3 izostanka Ako student izostane više od tri puta, nema pravo na potpis. Zadnji termin kolegija.
Prisustvovanje na seminarima 0 0 Student ima pravo izostati s 3 sata seminara. Evidencija se vodi na svakom satu. 3 izostanka Ako student izostane više od tri puta, nema pravo na potpis. Zadnji termin kolegija.
Aktivnost na predavanjima 5 0 Studenti trebaju sudjelovati u diskusijama na predavanjima ili rješavati probleme ili kratke provjere razumijevanja netom obrađenog gradiva (aktivno pristustvovanje). 0 bodova Nadoknade nema. Predzadnji termin kolegija.
Aktivnosti na seminarima 25 0 Bodovi iz aktivnosti ostvaruju se:
- održavanjem prezentacije (do 10 bodova, prezentacija traje 15 – 20 min., ukupno ima 13 tema (10 predloženih i 3 proizvoljne), studentu koji (neopravdano) ne održi prezentaciju u dogovorenom terminu za 10 bodova smanjuje se maksimalan iznos bodova koje je moguće ostvariti unutar aktivnosti iz seminara; prije održavanja prezentacije potrebno je ostvariti minimalne bodove (8) iz seminarskog rada, u protivnom student nema pravo održati prezentaciju)
- Studenti koji održavaju prezentaciju mogu voditi i poticati diskusiju te pripremiti kvalitetne materijale za vođenje i poticanje diskusije (oko 25 min.), do 5 bodova.
- sudjelovanjem u diskusijama na satu i na forumu (do 13 bodova)
- pronalaženjem materijala za diskusije (do 13 bodova)
- drugim oblicima koji su dogovoreni s nastavnikom.
0 bodova Nadoknade nema. Predzadnji termin kolegija.
Seminarski rad 15 8 Student odabire temu seminara, te ju prijavljuje na Moodle-u. Seminar se mora predati u dogovorenom roku. Svaka ponovna predaja seminarskog rada za 3 boda umanjuje maksimalne bodove iz seminara.

Kriteriji vrednovanja seminarskog rada:
- vizualni izgled seminarskog rada (formatiranje i preglednost)
- struktura rada (naslovna stranica, sažetak i ključne riječi, sadržaj, uvod, razrada, zaključak, popis izvora, dodatci)
- dosljednost i točnost navođenja izvora
- adekvatnost izvora (kvantitativna i kvalitativna, njihovo kombiniranje i povezivanje)
- pravopis i gramatika
- pokrivenost teme
- primjena teorije (iznošenje vlastitih mišljenja, primjeri, povezivanje teorije i prakse…)
- slijed misli (jasnoća rečenica, odvajanje u odlomke i poglavlja, povezanost materije – teorije i vlastitog doprinosa seminarskom radu)
- pravovremena predaja rada.

Bodovanje seminarskog rada:
Seminarski rad nosi maksimalno 15 bodova. Svaki od navedenih elemenata može umanjiti bodove za:
- 1 bod ako se element u radu narušio svega nekoliko puta
- 2 boda ako se element u radu narušio više puta
- 15 bodova za uzastopno ponavljanje elementa koji do krajnje mjere narušava seminarski rad.
8 bodova Student ima pravo naknadno predati seminarski rad u isključivo opravdanim situacijama o kojima je nastavnik obaviješten prije dogovorenog roka za predaju seminara. Predzadnji termin kolegija.
1. kolokvij 15 5 Kolokvij se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Obuhvaća svo gradivo prije pisanja 1. kolokvija. 5 bodova Nadoknade nema.
2. kolokvij 15 5 Kolokvij se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Obuhvaća svo gradivo prije pisanja 2. kolokvija. 5 bodova Nadoknade nema.
3. kolokvij 20 5 Kolokvij se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Obuhvaća svo gradivo prije pisanja 3. kolokvija. 5 bodova Nadoknade nema.


NAPOMENA: Studenti koji prijavljuju redoviti ispitni rok na ispitu mogu ostvariti maksimalno 60 bodova koji se zbrajaju s bodovima ostvarenim na seminarima. Bodove ostvarene na seminarima (aktivnost i seminarski rad, max. 40 bodova) nije moguće nadoknaditi na ispitu.

 

Opća pedagogija - Izvanredni studenti

Studij: Diplomski studij informatike
Akademska godina: 2015/2016

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Aktivnost na predavanjima10
Aktivnost na seminarima15
Seminarski rad25
Ispit50
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Aktivnost na predavanjima 10 0 Bodovi iz aktivnosti na predavanjima ostvaruju se izvršavanjem zadataka koji su dogovoreni s nastavnikom. Nadoknade nema. Predzadnji termin kolegija.
Aktivnosti na seminarima 15 0 Bodovi iz aktivnosti ostvaruju se:
- sudjelovanjem u diskusijama na satu i na forumu (do 13 bodova)
- pronalaženjem materijala za diskusije (do 13 bodova)
- drugim oblicima koji su dogovoreni s nastavnikom.
Nadoknade nema. Predzadnji termin kolegija.
Seminarski rad 25 13 Student odabire temu seminara, te ju prijavljuje na Moodle-u. Svaka ponovna predaja seminarskog rada za 5 boda umanjuje maksimalne bodove iz seminara.

Kriteriji vrednovanja seminarskog rada:
- vizualni izgled seminarskog rada (formatiranje i preglednost)
- struktura rada (naslovna stranica, sažetak i ključne riječi, sadržaj, uvod, razrada, zaključak, popis izvora, dodatci)
- dosljednost i točnost navođenja izvora
- adekvatnost izvora (kvantitativna i kvalitativna, njihovo kombiniranje i povezivanje)
- pravopis i gramatika
- pokrivenost teme
- primjena teorije (iznošenje vlastitih mišljenja, primjeri, povezivanje teorije i prakse…)
- slijed misli (jasnoća rečenica, odvajanje u odlomke i poglavlja, povezanost materije – teorije i vlastitog doprinosa seminarskom radu)
- pravovremena predaja rada.

Bodovanje seminarskog rada:
Svaki od navedenih elemenata može umanjiti bodove za:
- 2 bod ako se element u radu narušio svega nekoliko puta
- 4 boda ako se element u radu narušio više puta
- 25 bodova za uzastopno ponavljanje elementa koji do krajnje mjere narušava seminarski rad.
Student ima pravo naknadno predati seminarski rad u isključivo opravdanim situacijama o kojima je nastavnik obaviješten prije dogovorenog roka za predaju seminara. Predzadnji termin kolegija.
Ispit 50 25 Ispit se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Nadoknade nema.


NAPOMENE:

  1. Student se u roku dva tjedna od početka nastave mora javiti nastavniku na kolegiju, te upoznati uvijete i preuzeti zadatke.

  2. Student može kolegij pohađati po istim pravilima kao i redoviti. U tom slučaju vrijede sva pravila za redovite studente.

  3. Pohađanje predavanja i seminara nije obavezno.

  4. Uvjet za izlazak na ispit je prolazno (min. 13/25) ocijenjen seminarski rad najkasnije do predzadnjeg tjedna održavanja nastave na kolegiju. Seminarski rad mora imati 25+/-3 kartice teksta. Posljednja inačica seminarskog rada može se predati najkasnije predzadnji tjedan održavanja nastave; nakon navedenog roka nije moguće predati seminarski rad i student gubi pravo izlaska na ispit.

  5. Umjesto ispita student može izlaziti na kolokvije u rokovima za redovite studente.

  6. Studenti koji prijavljuju redoviti ispitni rok na ispitu mogu ostvariti maksimalno 50 bodova koji se zbrajaju s bodovima ostvarenim na seminarima i preuzetim zadaćama.

Predavanje Seminar Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe (jezici, tzk) Ispit Kolokviji Nadoknade Demonstrature
Copyright © 2015 FOI Varaždin. All Rights Reserved. Sva prava pridržana.
Povratak na vrh