FOI nastava
FOI logo

Lista kolegija iz:

ak.god:
2017/2018
semestar:
1. semestar

2017/2018

4ECTSa

Diplomski

Diplomski studij informatike v1.2

Program Obavezan
Baze podataka i baze znanja BPBZ Ne
Informatika u obrazovanju IO Da
Informacijsko i programsko inženjerstvo IPI Ne
Organizacija poslovnih sustava OPS Ne
1. semestar
1. nastavna godina

Didaktika 1 npp:93105

Engleski naziv

Didactics 1

Katedra

Katedra za strane jezike i općeobrazovne discipline

Kategorija ("boja")

PP

Cilj kolegija

1. Upoznati didaktičke pojmove i pojave. Identificirati različita teorijska polazišta i kriterije, važni za nastanak teorijskih modela. 2. Upoznati didaktičke modele. 3. Upoznati suvremene didaktičke teorije, napose teorije koje objašnjavaju odgojno-obrazovni proces. 4. Upoznati didaktičke spoznaje o organizaciji odgojno-obrazovnog procesa u suvremenoj školi. 5. Stjecanje kompetencija za kritičku raščlambu nastavnog procesa u osnovnoj i srednjoj školi.

Nastava

Predavanje
30sati
Seminar
15sati

Ishodi učenja predmeta

  • Razumjeti povijesni pregled razvoja didaktike.
  • Upoznati didaktičke sustave nastave.
  • Upoznati planiranje u nastavi.
  • Upoznati školski i razredni menadžment.
  • Upoznati suvremeni koncept razvoja škole i evaluaciju rada nastavnika.
  • Usvojiti nastavne metode, socijalne oblike rada i didaktičke principe.

Ishodi učenja programa

  • Artikulirati nastavni sat primjenjujući primjerene nastavne metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva Artikulirati nastavni sat primjenjujući primjerene nastavne metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva
  • Izvoditi proces poučavanja u multikulturalnim i multietničkim sredinama i drugim posebnim uvjetima (treća dob, centri izvrsnosti …) Izvoditi proces poučavanja u multikulturalnim i multietničkim sredinama i drugim posebnim uvjetima (treća dob, centri izvrsnosti …)
  • Organizirati nastavni proces Organizirati nastavni proces
  • Osmisliti postupke za upravljanje procesom učenja i poučavanja u rizičnim situacijamaOsmisliti postupke za upravljanje procesom učenja i poučavanja u rizičnim situacijama
  • Poznavati organizaciju sustava odgoja i obrazovanja te ustroj odgojno-obrazovnog procesa na svim razinama Poznavati organizaciju sustava odgoja i obrazovanja te ustroj odgojno-obrazovnog procesa na svim razinama
  • Predstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja informatike u odgojno-obrazovnom procesuPredstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja informatike u odgojno-obrazovnom procesu
  • Razumjeti povijesni aspekt edukacijskih sustava, društvenu uvjetovanost odgojno-obrazovne prakse i diferenciranost suvremenih odgojno-obrazovnih koncepcija Razumjeti povijesni aspekt edukacijskih sustava, društvenu uvjetovanost odgojno-obrazovne prakse i diferenciranost suvremenih odgojno-obrazovnih koncepcija
  • Upravljati razrednim odjeljenjem, i surađivati s roditeljima i drugim strukturama unutar i izvan odgojno-obrazovne institucijeUpravljati razrednim odjeljenjem, i surađivati s roditeljima i drugim strukturama unutar i izvan odgojno-obrazovne institucije
  • Voditi pedagošku dokumentaciju, ispitivanje,ocjenjivanje i vrednovanje u skladu s zakonskom regulativom i kriterijima osobne i profesionalne etičnostiVoditi pedagošku dokumentaciju, ispitivanje,ocjenjivanje i vrednovanje u skladu s zakonskom regulativom i kriterijima osobne i profesionalne etičnosti

Sadržaj predavanja

  • Povijesni razvoj škole i didaktičke misli
    - Povijesni pregled razvoja organiziranog školstva i teorija odgoja i obrazovanja. - Definiranje predmeta didaktike – promjene u definiranju predmeta kroz povijest. - Didaktika prema užem i širem shvaćanju. - Suvremene didaktičke teorije.
  • Didaktički modeli
    “Kritičko-konstruktivna didaktika” Wolfanga Klafkija “Kibernetičko-informacijska didaktika Felixa von Cubea „Didaktika orijentirana na cilj učenja” Christine Möller “Didaktika kao teorija poučavanja” Wolfganga Schulza ”Kritičko-komunikativna didaktika“ Rainera Winkela
  • Nastava
    - Nastava i nastavni čimbenici (učitelj, učenik, sadržaj, nastavna tehnologija). - Poučavanje i učenje. - Definiranje pojmova i koncepata: poučavanje, odgojno – obrazovni proces, socijalizacija, školovanje, neformalno obrazovanje, samoobrazovanje, iskustveno učenje). - Planiranje u nastavi. - Sadržaji učenja i nastave. - Diferencirana nastava.
  • Nastavne metode
    Metoda razgovora (struktura razgovora – pitanja i odgovori, vrste pitanja), metoda usmenog izlaganja (oblici -pripovjedanje, objašnjenje, obrazloženje, opisivanje i rasuđivanje), metoda demonstracije (vrste demonstracije), metoda čitanja i rada na tekstu (vrste čitanja), metoda pisanih radova (vezani ili reproduktivni pisani radovi, poluvezani ili poluslobodni pisani radovi i slobodni ili samostalni pisani radovi), metoda crtanja ili metoda ilustrativnih radova, metoda praktičnih aktivnosti (laboratorijske metode).
  • Socijalni oblici rada
    - Standardna artikulacija frontalne nastave. - Samostalan rad učenika. - Kombinacija socijalnih oblika nastave u funkciji oslobađanja potencijala učenja i poučavanja. - Unutarnji i vanjski uvjeti učenja. Poučavanje, organizacijski procesi, školsko i razredno ozračje, vođenje razredne zajednice.
  • Didaktička načela
    Načelo zornosti i apstraktnosti; aktivnosti i razvoja; sustavnosti i postupnosti; diferencijacije i integracije; primjerenosti i akceleracije; individualizacije i socijalizacije; racionalizacije i ekonomičnosti te načelo prošlosti i aktualnosti.
  • Didaktički sustavi nastave
    - Korelacija i cjelovitost. - Skupna nastava - globalizacija nastave. - Pokreti i sustavi “nove škole”. - Didaktički koncepti. - Korelacija i cjelovitost. - Didaktički sustavi suvremene nastave. - Suvremeni sustavi nastave. - Projektna nastava- povijesni pregled, rekonceptualizacija projektne nastave, organizacijski oblici te projektne faze.
  • Kreativno ili stvaralačko znanje
    - Unutarnji i vanjski ciljevi odgoja i obrazovanja. - Etape ispitivanja obrazovnih potreba. - Obrazovne potrebe i ciljevi učenja, taksonomije ciljeva. - Porijeklo kreativnosti ili stvaralaštva. - Razlike između nestvaralačke i stvaralačke škole. - Kreativan nastavnik.
  • Učenje i stilovi učenja
    - Stil učenja - reakcija na metode poučavanja. - Varijable koje utječu na proces učenja. - Kooperativno učenje, aplikativna nastava, kreativna nastava, iskustvena nastava, otvorena nastava, istraživački usmjerena nastava. - Odgoj i/ili socijalizacija u nastavi. - Kurikulum socijalnih kompetencija.
  • Mogućnosti i ograničenja u interdisciplinarnom pristupu
    Temeljne paradigme obrazovanja. - Integrirani kurikulum.
  • Pedagoški menadžment – Nastavnik pedagoški menadžer
    - Razvoj teorija menadžmenta. - Menadžer kao donositelj odluka. - Menadžer kao osoba. - Grupe i timovi. – Komunikacija.
  • Koncepcija cjeloživotnog obrazovanja/učenja
    Nastanak i razvoj te definicija koncepta cjeloživotnog obrazovanja/učenja. - Europski trendovi i problemi u ostvarivanju koncepta cjeloživotnog učenja. - Sustav cjeloživotnog obrazovanja nastavnika. - Ključne kompetencije nastavnika u ''društvu znanja''.
  • Organizacija i ciljevi ''tradicionalne škole'' i suvremeni koncepti razvoja škole
    - Znanstvena i socijalna uvjetovanost definiranja, odnosno redefiniranja ciljeva obrazovanja/školovanja. - Suvremene tendencije i perspektive razvoja škole u svijetu, Europi (analiza dokumenata Europske unije) i u Hrvatskoj.
  • Evaluacija rada nastavnika
    - Evaluacija i poboljšavanje vlastitog rada. - Tehnike samoevaluacije.

Sadržaj seminara/vježbi

  • Seminari
    Seminari prate sadržaj kolegija te se prezentacijama, debatama i raspravama dodatno utvrđuju teme: razvoj škole kroz povijest, alternativne škole, kreativna nastava, školsko ozračje (obrazovni aspekt), cijeloživotno učenje, nastavnik i učenik – iste ili suprotstavljene strane, didaktička načela. Prema broju sudionika na kolegiju, omogućuje se angažiranje dodatnih tema vezanih uz sadržaj kolegija.

Osnovna literatura

  • Bognar, L.; Matijević, M. Didaktika. (poglavlja: 1., 2., 3., 8., 11. i 13) Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  • Meyer, H. (2005), Što je dobra nastava? Zagreb: Erudita
  • Kiper, H.; Mischke, W. Uvod u opću didaktiku. Educa, Zagreb, 2008.

Dopunska literatura

  • Jensen, E. Super nastava. Educa, Zagreb, 2003.
  • Poljak, V. Didaktika. Školska knjga, Zagreb, 1990.
  • Kyriacou, C. Temeljna nastavna umijeća. Educa, Zagreb, 2001.
  • Klafki, W. i sur. Didaktičke teorije. Educa, Zagreb, 1994.

Slični predmeti

Nastavnik Oblik nastave Tjedana Sati tjedno Grupa
Hajdin Goran Predavanje 8 2 1
Seminar 8 1 1
Nema definiranih ispitnih rokova

Didaktika 1 - Redovni studenti

Studij: Diplomski studij informatike
Akademska godina: 2017/2018

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Aktivnost na predavanjima10
Aktivnost na seminarima25
Seminarski rad15
Kolokviji50
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Kolokviji

Naziv / Tjedan 1234567891011121314151617 1. razdoblje
udio (%)
2. razdoblje
udio (%)
3. razdoblje
udio (%)
Trajanje Pismeni Usmeni
1. kolokvij + 100.0 45 +
2. kolokvij + 30.0 70.0 45 +
3. kolokvij + 15.0 30.0 55.0 45 +


Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Prisustvovanje na seminarima 0 0 Student ima pravo izostati s 3 sata seminara. Evidencija se vodi na svakom satu. Ako student izostane više od tri puta nema pravo na potpis. Nadoknade nema. Zadnji termin održavanja seminarske nastave.
Aktivnost na predavanjima 10 2 Studenti trebaju sudjelovati u diskusijama na predavanjima, odgovarati na pitanja, rješavati probleme ili kratke provjere razumijevanja netom obrađenog gradiva (aktivno pristustvovanje). Izlazak na ispit.
Aktivnosti na seminarima 25 5 Bodovi iz aktivnosti ostvaruju se:
- održavanjem prezentacije (do 10 bodova, prezentacija traje 15 – 20 min., ukupno ima 13 tema (10 predloženih i 3 proizvoljne), studentu koji (neopravdano) ne održi prezentaciju u dogovorenom terminu za 10 bodova smanjuje se maksimalan iznos bodova koje je moguće ostvariti unutar aktivnosti iz seminara; prije održavanja prezentacije potrebno je ostvariti minimalne bodove (8) iz seminarskog rada, u protivnom student nema pravo održati prezentaciju)
- Studenti koji održavaju prezentaciju mogu voditi i poticati diskusiju te pripremiti kvalitetne materijale za vođenje i poticanje diskusije (oko 25 min.), do 5 bodova.
- sudjelovanjem u diskusijama na satu i na forumu (do 13 bodova)
- pronalaženjem materijala za diskusije (do 13 bodova)
- drugim oblicima koji su dogovoreni s nastavnikom.
Nadoknade nema. Predzadnji termin održavanja seminarske nastave.
Seminarski rad 15 8 Student odabire temu seminara, te ju prijavljuje na Moodle-u. Seminar se mora predati u dogovorenom roku. Svaka ponovna predaja seminarskog rada za 3 boda umanjuje maksimalne bodove iz seminara.

Kriteriji vrednovanja seminarskog rada:
- vizualni izgled seminarskog rada (formatiranje i preglednost)
- struktura rada (naslovna stranica, sažetak i ključne riječi, sadržaj, uvod, razrada, zaključak, popis izvora, dodatci)
- dosljednost i točnost navođenja izvora
- adekvatnost izvora (kvantitativna i kvalitativna, njihovo kombiniranje i povezivanje)
- pravopis i gramatika
- pokrivenost teme
- primjena teorije (iznošenje vlastitih mišljenja, primjeri, povezivanje teorije i prakse…)
- slijed misli (jasnoća rečenica, odvajanje u odlomke i poglavlja, povezanost materije – teorije i vlastitog doprinosa seminarskom radu)
- pravovremena predaja rada.

Bodovanje seminarskog rada:
Seminarski rad nosi maksimalno 15 bodova. Svaki od navedenih elemenata može umanjiti bodove za:
- 1 bod ako se element u radu narušio svega nekoliko puta
- 2 boda ako se element u radu narušio više puta
- 15 bodova za uzastopno ponavljanje elementa koji do krajnje mjere narušava seminarski rad.
Student ima pravo naknadno predati seminarski rad u isključivo opravdanim situacijama o kojima je nastavnik obaviješten prije dogovorenog roka za predaju seminara. Predzadnji termin održavanja seminarske nastave.
1. kolokvij 15 8 Kolokvij se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Obuhvaća gradivo obrađeno do pisanja 1. kolokvija. Izlazak na ispit.
2. kolokvij 15 8 Kolokvij se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Obuhvaća gradivo obrađeno do pisanja 2. kolokvija. Izlazak na ispit.
3. kolokvij 20 10 Kolokvij se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Obuhvaća cjelovito gradivo kolegija. Izlazak na ispit.


NAPOMENA: Studenti koji prijavljuju redoviti ispitni rok na ispitu mogu ostvariti maksimalno 60 bodova koji se zbrajaju s bodovima ostvarenim na seminarima. Bodove ostvarene na seminarima (aktivnost i seminarski rad, max. 40 bodova) nije moguće nadoknaditi na ispitu.

 

Didaktika 1 - Izvanredni studenti

Studij: Diplomski studij informatike
Akademska godina: 2017/2018

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Aktivnost na seminarima15
Seminarski rad25
Ispit60
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Aktivnosti na seminarima 15 0 Bodovi iz aktivnosti ostvaruju se:
- sudjelovanjem u diskusijama na satu i na forumu (do 13 bodova)
- pronalaženjem materijala za diskusije (do 13 bodova)
- drugim oblicima koji su dogovoreni s nastavnikom.
Nadoknade nema. Predzadnji termin održavanja seminarske nastave.
Seminarski rad 25 13 Student odabire temu seminara, te ju prijavljuje na Moodle-u. Svaka ponovna predaja seminarskog rada za 5 boda umanjuje maksimalne bodove iz seminara.
Ukoliko nije drugačije dogovoreno s nastavnikom seminarski rad izrađuje se u opsegu 25 +/-3 kartice teksta.

Kriteriji vrednovanja seminarskog rada:
- vizualni izgled seminarskog rada (formatiranje i preglednost)
- struktura rada (naslovna stranica, sažetak i ključne riječi, sadržaj, uvod, razrada, zaključak, popis izvora, dodatci)
- dosljednost i točnost navođenja izvora
- adekvatnost izvora (kvantitativna i kvalitativna, njihovo kombiniranje i povezivanje)
- pravopis i gramatika
- pokrivenost teme
- primjena teorije (iznošenje vlastitih mišljenja, primjeri, povezivanje teorije i prakse…)
- slijed misli (jasnoća rečenica, odvajanje u odlomke i poglavlja, povezanost materije – teorije i vlastitog doprinosa seminarskom radu)
- pravovremena predaja rada.

Bodovanje seminarskog rada:
Svaki od navedenih elemenata može umanjiti bodove za:
- 2 bod ako se element u radu narušio svega nekoliko puta
- 4 boda ako se element u radu narušio više puta
- 25 bodova za uzastopno ponavljanje elementa koji do krajnje mjere narušava seminarski rad.
Student ima pravo naknadno predati seminarski rad u isključivo opravdanim situacijama o kojima je nastavnik obaviješten prije dogovorenog roka za predaju seminara. Predzadnji termin održavanja seminarske nastave.
Ispit 60 30 Ispit se sastoji od većeg broja pitanja koja mogu biti sastavljena od otvorenih (dopunjavanje, kratki odgovor, produženi odgovor, esejski tip) i zatvorenih (višestruki izbor, alternativni izbor, povezivanje i sređivanje) vrsta pitanja. Nadoknade nema.


NAPOMENE:

  1. Student se u roku dva tjedna od početka nastave mora javiti nastavniku na kolegiju, te upoznati uvijete i dogovoriti zadatke.

  2. Pohađanje predavanja i seminara nije obavezno.

  3. Student može kolegij pohađati po istim pravilima kao i redoviti studenti. U tom slučaju vrijede sva pravila za redovite studente.

Predavanje Seminar Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe (jezici, tzk) Ispit Kolokviji Nadoknade Demonstrature
Copyright © 2015 FOI Varaždin. All Rights Reserved. Sva prava pridržana.
Povratak na vrh