FOI nastava
Lista kolegija iz:
ak.god:
2016/2017
semestar:
6. semestar
5ectsa
5ectsa
5ectsa
4ectsa
7ectsa
4ectsa
7ectsa
8ectsa
2016/2017
7ECTSa
Preddiplomski
Informacijski/Poslovni sustavi v1.1
| Program | Obavezan |
|---|---|
| Informacijski sustavi IS | Da |
| Poslovni sustavi PS | Ne |
6. semestar
3. nastavna godina
Programsko inženjerstvo npp:72632
Engleski naziv
Software Engineering
Katedra
Katedra za razvoj informacijskih sustava
Kategorija ("boja")
RI
Cilj kolegija
Pružiti detaljni pregled cijelog područja inženjerskog razvoja programskih sustava i naučiti studente metodološkom razvoju programskih proizvoda
Nastava
Predavanje
60sati
Laboratorijske vježbe
30sati
Ishodi učenja predmeta
- razumjeti i odabrati model razvojnog ciklusa primjeren problemu
- razumjeti i primijeniti osnovne metode metrike programa.
- razumjeti i primijeniti strukturne i objektno orijentirane metode i tehnike modeliranja aplikacija
- razumjeti i primijeniti suvremene pristupe, metode i tehnike upravljanja razvojem programskih sustava, projektne organizacije i rada u timu
- razumjeti i primijeniti teorijske osnove i primijenjene metode ekonomike programskog inženjerstva
- razumjeti i primijeniti UML kao metodu i jezik modeliranja, uključujući osnovne i napredne koncepte (osim OCL-a)
- razumjeti metodološku područja programskog inženjerstva te stanje i trendove inženjerskog razvoja programa
- razumjeti mjesto i ulogu razvojnih okolina programskog inženjerstva u razvojnom ciklusu programskog proizvoda te primijeniti jednu razvojnu okolinu koja pokriva faze analize i dizajna
- razumjeti obrazac procesa i lanac vrijednosti razvoja aplikacija te razumjeti, odabrati i primijeniti različite vrste primarnih i sekundarnih aktivnosti
- razumjeti organizacijski i poslovni aspekt razvoja programskih sustava i specificirati zahtjeve korisnika koji odražavaju ove aspekte
- razumjeti suvremene pristupe, obrasce procesa razvoja, norme i cjelovite metodike razvoja informacijskih i programskih sustava i primijeniti jednu faznu i jednu agilnu metodiku
- samostalno i u timu razviti model aplikativnog sustava iz poslovne ili upravne domene, koristeći faznu ili agilnu metodiku te metode, tehnike i pomagala objektno orijentiranog razvoja
Ishodi učenja programa
- analizirati stanje, identificirati prilike i definirati probleme s kojima se susreću organizacije i pojedinci u primjeni ICT, te formulirati rješenja uz primjenu ICT analizirati stanje, identificirati prilike i definirati probleme s kojima se susreću organizacije i pojedinci u primjeni ICT, te formulirati rješenja uz primjenu ICT
- identificirati i razumjeti bitne čimbenike koji utječu na poslovanje organizacije i pojedinaca te primijeniti osnovne metode i koncepte planiranja, upravljanja i obračuna poslovanjaidentificirati i razumjeti bitne čimbenike koji utječu na poslovanje organizacije i pojedinaca te primijeniti osnovne metode i koncepte planiranja, upravljanja i obračuna poslovanja
- pratiti stručnu literaturu na hrvatskom i stranom jeziku, pripremiti i samostalno održati prezentacije na hrvatskom i stranom jeziku stručnoj i općoj publici, te kritičku evaluaciju prezentirane stručne temepratiti stručnu literaturu na hrvatskom i stranom jeziku, pripremiti i samostalno održati prezentacije na hrvatskom i stranom jeziku stručnoj i općoj publici, te kritičku evaluaciju prezentirane stručne teme
- razumjeti i primijeniti etička načela, zakonsku regulativu i norme koje se primjenjuju u strucirazumjeti i primijeniti etička načela, zakonsku regulativu i norme koje se primjenjuju u struci
- razumjeti i primijeniti ključne aspekte informacijske tehnologije (programiranje, algoritmi, strukture podataka, baze podataka i znanjarazumjeti i primijeniti ključne aspekte informacijske tehnologije (programiranje, algoritmi, strukture podataka, baze podataka i znanja
- razumjeti i primijeniti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama razumjeti i primijeniti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama
- razumjeti i primijeniti osnovne principe planiranja i razvoja karijere u struci i vlastitih poduzetničkih poduhvatarazumjeti i primijeniti osnovne principe planiranja i razvoja karijere u struci i vlastitih poduzetničkih poduhvata
- razumjeti i primijeniti suvremene metodološke pristupe razvoja organizacijskih i informacijskih sustava, te oblikovanja organizacije i organizacijske strukturerazumjeti i primijeniti suvremene metodološke pristupe razvoja organizacijskih i informacijskih sustava, te oblikovanja organizacije i organizacijske strukture
- razumjeti i primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studijurazumjeti i primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju
Sadržaj predavanja
-
Programsko inženjerstvo kao disciplina (3 sata)Osnovne definicije. Znanost i struka. Područje i ciljevi. Povijesni razvoj. Tržište i kriza programa. Istraživanje, razvoj i proizvodnja programskih sustava. Inženjersko projektiranje. Sudionici poduhvata (naručitelj, korisnik, izvoditelj...). Školovanje, certificiranje i udruge. Norme. Profesionalna etika.
-
Metodološka struktura programskog inženjerstva (5 sata)Pristupi razvoju programa. Životni i razvojni ciklus programkog sustava. Proces razvoja programskog sustava. Primarne i sekundarne aktivnosti (modeliranje, programiranje, dokumentiranje, testiranje, verifikacija, validacija, upravljanje...). Metode i tehnike programskog inženjerstva. Razvojne i radne okoline. Primjena metodike u organizaciji.
-
Modeli i modeliranje u programskom inženjerstvu (3 sata)Modeli i modeliranje. Opće metode i principi modeliranja (npr. dekompozicija, apstrakcija, generalizacija, projekcije/pogledi, izričitost, korištenje formalnih pristupa, itd.). Jezici i dijagramske tehnike modeliranja. Sintaksa i semantika modela. Razvoj organizacijskog, informacijskog i programskog sustava. Analiza vs. dizajn. Analitičko modeliranje (konceptualni i logički modeli). Podatkovni, funkcionalni i objektni pristup analizi i dizajnu. Modeli poslovanja i sustava. Metamodeli i referentni modeli.
-
Strukturni razvoj aplikacija (4 sata)Strukturna analiza sustava (funkcionalna dekompozicija, dijagram toka podataka, modeli unutarnje logike procesa (dijagrami akcija, stabla i tabele odlučivanja, dijagrami prijelaza stanja, mini specifikacije, dijagrami tijeka procesa, dijagrami ovisnosti procesa). Modeliranje podataka (model entiteti-veze i pretvorba u relacijski model, relacijska analiza, model životnog ciklusa entiteta). Strukturni dizajn aplikacija (principi dizajna, moduli i strukturne karte, dizajn sučelja, testiranje komponenata i sustava). Pretvorbe i povezivanje modela.
-
Objektno orijentirani razvoj (4 sata)Pojam objekta, klasifikacijske i sastavne strukture, učahurivanje i nasljeđivanje, dinamika u objektnom modelu (stanje, događaj, metode posluživanja i poruke), polimorfizam i preklapanje. Prijelaz iz analize u dizajn.
-
Osnove UML-a (15 sati)Povijesni razvoj i izvorišta. Mjesto i uloga UML-a u razvojnom ciklusu informacijskog sustava (modeliranje poslovnih procesa vs. razvoj sustava). Superspecifikacija jezika. Modeliranje strukture i ponašanja. Dijagrami strukture (Dijagram klasa; Dijagram objekata; Dijagram komponenata; Složeni strukturni dijagram; Dijagram paketa; Dijagram razmještaja). Dijagrami ponašanja (Dijagram slučajeva korištenja; Dijagram aktivnosti; Dijagram strojeva stanja) Dijagrami međudjelovanja (Dijagram slijeda; Dijagram pregleda međudjelovanja; Dijagram komunikacije; Dijagram vremenskog usklađivanja). OCL
-
Inženjerstvo zahtjeva (6 sata)Definicija i područja zahtjeva (funkcija / podaci / performanse, proizvod/projekt, unutarnji/vanjski ...). Osnove specifikacije zahtjeva. Izvori i prikupljanje znanja o predmetu razvoja. Tehničko-tehnološki zahtjevi. Organizacijski zahtjevi (poslovni planovi i ciljevi, poslovni procesi, upravljanje i odlučivanje). Odnos zahtjeva i korisnika (dizajn orijentiran čovjeku). Neugodni problemi (npr. loše strukturirani problemi, problemi s mnogo rješenja, itd.). Integracijski zahtjevi (Commercial-of-the-Shelf, Reusable Objects). Kvaliteta i metrika zahtjeva (mogućnost provjere, nedvosmislenost, dosljednost, ispravnost, sljedivost, postojanje prioriteta, itd.). Validacija i verifikacija zahtjeva. Prototipiranje radi validacije zahtjeva.
-
Metodike razvoja programskih sustava (6 sata)Povijesni razvoj i podjela metodika. Fazne i agilne metodike. Rational Unified Process (područje primjene, faze, aktivnosti, specifičnosti, primjena). Ekstremno programiranje (područje primjene, stil, aktivnosti, specifičnosti, primjena).
-
Osnove upravljanja razvojem programskih sustava (5 sati)Organizacija razvoja, primjene, održavanja i korištenja programskih sutava. Osnove upravljanja projektima. Upravljanje konfiguracijom, promjenama i izdanjima. Razvoj usmjeren kvaliteti. Osnovni koncepti i norme. Kvaliteta proizvoda i procesa. (ISO 9000,ISO/IEEE Standard 12207...). Metrika procesa i programa
-
Osnove ekonomike programskog inženjerstva (9 sata)Vrijednosno orijentirani pristup sustavu (lanac vrijednosti, cijena / kvaliteta / rok, prioriteti, rizici). Ekonomski utjecaj programa. troškovi i koristi tijekom životnog ciklusa programa. Ekonomski modeli (troškovi/koristi; razvoj u surandnji, razvoj/kupnja, ukupna cijena vlasništva).
Sadržaj seminara/vježbi
-
Opis vjezbi i inicijalni testPotrebno je korištenjem UML-a projektirati (Visual Paradigm) i razviti stolnu aplikaciju i bazu podataka koja će podržavati odabrani poslovni proces (MS .net i SQL Server 2005). Nakon kolokviranih vježbi na kolegiju Programsko inženjerstvo, studenti će steći znanja i kompetencije: * o radu na projektu razvoja određenog programskog proizvoda. (u svim segmentima razvoja, ulogama koje postoje te simulirati rad u projektnom timu) * o planiranju, organiziranju i upravljanju projektom razvoja SW (projektni planovi, dokumentacija) * o primijeni komunikoloških vještina i vještina pregovaranja s interesnom skupinom na projektu razvoja SW (dogovaranje projekta, ponuda, ugovor) * o načinima analiziranja poslovne domenu te načinima opisivanja i specificiranja korisničkih zahtjeva primjenom UML-a * o modeliranju problemske domene UML dijagramima (skica buduće arhitekture sustava opisana UML dijagramima za opis statika i dinamika) * o načinima primijene znanja iz modeliranja baze podataka kako bi se kreirao model podataka (ERA) i napisala ili generirala skripta BP * u radu u razvojnom okruženju na razvoju SW (VS.NET) te programiranju i radu rad s bazom podataka (spajanje, upis i prikaz podataka)
-
01-Objektno orijentirani pristup, razvoj programskog sustava kao projekt, Planiranje vlastitog projcdscdscds
-
02-Modeliranje korisničkih zahtjeva (UseCase Model)
-
03-Modeliranje UML - dijagrami statike i dinamike
-
04-Modeliranje UML - dijagram klasa i ERA model
-
05-Osnove .NET razvojnog okruženja
-
06-Izrada izbornika, formi, messageBox i errori
-
07-Kreiranje baze projekta i spajanje s .NET
-
08-Akcije nad bazom korz forme u .NETu
-
09-Napredna SQL funkcionalnost - pohranjene procedure - parametar
-
10-Napredna SQL funkcionalnost -Trigeri i Cursori
-
11-Realizacija jedne funkdionalnosti opisane Dijagramom Aktivnosti
-
12-Testiranje SW
-
13-Izrada izvještaja i produkcija SW
-
14-Javna obrana projekata
-
15-Javna obrana projekata
Alati koji se koriste na predmetu
-
MS Visual Studio.net
-
Visual Paradigm
-
MS SQL Server 2005
Osnovna literatura
- Materijali s predavanja dostupni na ELF stranici kolegija
- Strahonja, V.; Varga, M.; Pavlić, M. Projektiranje informacijskih sustava. HIZ - INA-Info, 1992.
- Sommerville, I. Software Engineering. 8th edition, Addison-Wesley, 2007.
Dopunska literatura
- ISO/IEC: 9126 Information technology - Software Product Evaluation - Quality characteristics and guidelines for their use, 1991.
- OMG: Business Process Definition Meta Model (BPDM), Final submission, December 4, 2006.
- OMG: Unified Modeling Language (UML): Superstructure. version 2.0. August, 2005.
- OMG: Meta Object Facility (MOF) Core Specification. v2.0. January 2006.
Preduvjeti
-
Baze podataka 1
Cilj predmeta je da osposobi studente za razumijevanje tehnologije relacijskih baza podataka. Studenti će u okviru predmeta naučiti sve tri komponente sustava za upravljanje relacijskom bazom podataka (strukturna, operativna i integritetna komponenta). Također, studenti će biti osposobljeni za realizaciju i upravljanje (kreiranje, modifikacija, upiti, indeksi, sigurnost, transakcije) , koristeći SQL, relacijskom bazom podataka -
Modeliranje poslovnih procesa
Suvremene ICT se danas koriste za izgradnju takvih informacijskih sustava koji podržavaju temeljne poslovne procese organizacije. Poslovni procesi su stoga u središtu pozornosti poslovnih ljudi, praktičara i znanstvenika koji se bave razvojem informacijskih sustava. Projekti unapređenja poslovne izvrsnosti, uz potporu suvremenih ICT, obuhvaćaju danas široki spektar upravljačkih aktivnosti i znanstvenih metoda poznatih kao business process improvement (BPI), business process reenginering (BPR) ili business process modelling (BPM). Zajednička svojstva svih tih metoda je modeliranje poslovnih procesa i procjenjivanje učinaka unapređenja, prije nego se pristupa njihovoj provedbi. Studenti će tijekom slušanja ovog kolegija naučiti kako modelirati poslovne procese u organizaciji,anticipirajući pri tome potencijale suvremenih ICT, te kako primijeniti metode BPR-a i BPM-a za postizanje poslovne izvrsnosti. Teoretske spoznaje primijeniti će se na više studija slučajeva, a praktične vještine studenti će upotpuniti korištenjem suvremenih alata za računalom podržano modeliranje poslovnih procesa. Znanja stečena na ovom kolegiju omogućti će diplomiranim studentima da rade kaoposlovni analitičari, menadžeri, planeri strateškog razvoja organizacije, razvojni stručnjaci za planiranje i uvođenje suvrenih ICT te konzultanti za poslovnu izvrsnost, razvoj IS-a i moderne oblike poslovanja. -
Programiranje 1
Predmet predstavlja temeljne koncepte programiranja, temeljna znanja rada prevodilaca i interpretatora programskih jezika, metode rješavanja programskih problema te osnove objektnog pristupa
Slični predmeti
- 1. The Oregon Master of Software Engineering (OMSE), http://www.omse.org/curriculum/
- 2. Computing Curricula -- Software Engineering Volume Final Draft of the Software Engineering Education Knowledge (SEEK), April 30, 2003 Edited by Ann E.K. Sobel CCSE Knowledge Area Chair
| Nastavnik | Oblik nastave | Tjedana | Sati tjedno | Grupa |
|---|---|---|---|---|
| Džeko Mišo | Laboratorijske vježbe | 1 | 2 | 25 |
| Mijač Marko | Laboratorijske vježbe | 1 | 1 | 65 |
| Stapić Zlatko | Laboratorijske vježbe | 1 | 1 | 121 |
| Predavanje | 7 | 2 | 2 | |
| Strahonja Vjeran | Predavanje | 8 | 2 | 2 |
| Tomaš Boris | Laboratorijske vježbe | 1 | 2 | 62 |
Nema definiranih ispitnih rokova
Programsko inženjerstvo - Redovni studenti
Studij: Informacijski/Poslovni sustavi
Akademska godina: 2016/2017
Akademska godina: 2016/2017
Praćenje rada studenata
| Elementi praćenja | Bodova |
|---|---|
| Laboratorijske vježbe | 15 |
| 1. teorijski kolokvij | 15 |
| 2. teorijski kolokvij | 15 |
| 3. teorijski kolokvij | 15 |
| Projekt - 1. provjera | 15 |
| Projekt - javna obrana | 25 |
| ZBROJ | 100 |
Bodovna skala ocjena
| Od | Do | Ocjena |
|---|---|---|
| 0 | 49 | nedovoljan (1) |
| 50 | 60 | dovoljan (2) |
| 61 | 75 | dobar (3) |
| 76 | 90 | vrlo dobar (4) |
| 91 | 100 | odličan (5) |
Kolokviji
| Naziv / Tjedan | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 1. razdoblje udio (%) |
2. razdoblje udio (%) |
3. razdoblje udio (%) |
Trajanje | Pismeni | Usmeni |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Kolokvij 1 | + | 100.0 | 30 | + | |||||||||||||||||||
| Kolokvij 2 | + | 30.0 | 70.0 | 30 | + | ||||||||||||||||||
| Kolokvij 3 | + | 30.0 | 70.0 | 40 | + | ||||||||||||||||||
| Provjera projekta | + | + | |||||||||||||||||||||
| Obrana projekta | + | + | + | ||||||||||||||||||||
| Provjera lab. vježbi | + | + |
Opis elemenata praćenja - Uvjeti za potpis
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Laboratorijske vježbe | 15 | 8 | Na svim laboratorijskim vježbama provjerava se znanje. Svaka obranjena vježba donosi jedan bod. Izostanak s nastave se evidentira kao neobranjena vježba. Studenti koji budu imali minimalno osam bodova imaju pravo potpisa. | 6 | Uz uvjet da student stekne minimalno 40% bodova (6 bodova), potpis može dobiti ako tijekom akademske godine položi programski zadatak. | Kraj ak. godine. |
| Dolasci na predavanja | 0 | 12 | Dopuštena tri izostanka. | 10 | Uz opravdanje je dopušteno maksimalno 5 izostanaka. Nema mogućnosti nadoknade. | |
Opis elemenata praćenja - Uvjeti za ocjenu
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Laboratorijske vježbe | 15 | 11 | Obrana vježbi je sastavni dio svih laboratorijskih vježbi. Studentima koji budu imali minimalno 11 bodova se obrana vježbi priznaje kao obrana programskog zadatka. | 6 | Studenti koji budu imali manje od 11, a minimalno 6 bodova polažu programski zadatak kako bi stekli uvjet za obranu projekta i izlazak na ispit. | |
| 1. kolokvij | 15 | 7 | Pitanja tipa odaberi jedan između ponuđenih odgovora, odaberi više između ponuđenih odgovora, dopuni pojam koji nedostaje, spoji pojmove i sl., ili rješavanje zadataka uz dodatak teorijskih pitanja otvorenog tipa koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. | Mogućnost nadoknade na drugom kolokviju za ostvarenje min. broja bodova. | ||
| 2. kolokvij | 15 | 7 | Pitanja tipa odaberi jedan između ponuđenih odgovora, odaberi više između ponuđenih odgovora, dopuni pojam koji nedostaje, spoji pojmove i sl., ili rješavanje zadataka uz dodatak teorijskih pitanja otvorenog tipa koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. | Mogućnost nadoknade na trećem kolokviju za ostvarenje min. broja bodova. | ||
| 3. kolokvij | 15 | 7 | Pitanja tipa odaberi jedan između ponuđenih odgovora, odaberi više između ponuđenih odgovora, dopuni pojam koji nedostaje, spoji pojmove i sl., ili rješavanje zadataka uz dodatak teorijskih pitanja otvorenog tipa koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. | 7 | Nema mogućnosti nadoknade. | |
| Projekt - 1. provjera | 15 | 6 | Obuhvaća predaju dokumentacije s izrađenim projektnim planom i modelima izrađenim prema konceptima modeliranja programskog proizvoda, te uključuje predaju projekta koji sadrži dio
implementacije programskog proizvoda. Dokumentacija, pripremljena u obliku wiki sustava se provjerava najkasnije u 9. tjednu. |
6 | Nema mogućnosti nadoknade. | |
| Projekt - Programski zadatak | Na računalima se rješava programski zadatak iz područja programskog inženjerstva primjenom objektno orijentiranog pristupa, rješavanje zadatka traje do 45 minuta. Studenti koji tijekom semestra ostvare manje od 11 bodova (a minimalno 6), obvezno moraju polagati programski zadatak prije obrane projekta. Uspješno riješen programski zadatak je uvjet za izlazak na obranu projekta. | Programski zadatak se može polagati na svakom ispitnom roku, osim na roku kontinuiranog praćenja. | ||||
| Projekt - Javna obrana | 25 | 15 | Gotov programski proizvod i u cijelosti dovršena projektna dokumentacija se predaju na sustav i brane na javnoj obrani koja će se održati najkasnije do kraja 17. tjedna nastave. Uspješno obranjen projekt je uvjet za izlazak na ispit. | Projekt je moguće braniti na svakom ispitnom roku, uključujući i rok kontinuiranog praćenja uz uvjet da je obranjen prog. zadatak. | ||
Rad na projektima:
Studenti na projektnom zadatku rade u timu. Sukladno definiranim okvirima, opsegu i funkcionalnostima, studenti do kraja prvog tjedna nastave prijavljuju (ili u iznimnim slučajevima odabiru) temu projektnog zadatka. Nakon validacije i prihvaćanja prijave, timu se dodjeljuje mentor koji vodi tim tijekom cijelog semestra. Studenti osim programskog rješenja izrađuju projektnu i tehničku. Javna obrana projekta je tijekom 17. tjedna nastave, to jest na kraju semestra, te prije svakog ispitnog roka. Obrani mogu pristupiti oni studenti koji su zadovoljili prvu provjeru i koji su položili programski zadatak. Uspješno obranjen projektni zadatak preduvjet je izlaska na usmeni dio ispita.
Programsko inženjerstvo - Izvanredni studenti
Studij: Informacijski/Poslovni sustavi
Akademska godina: 2016/2017
Akademska godina: 2016/2017
Praćenje rada IZVANREDNIH studenata
Izvanredni studeni mogu odabrati jedan od dva različita modela praćenja:
- Model A (model praćenja identičan modelu za redovite studente). Ukoliko se student tijekom prvog tjedna nastave prijavi za ovaj model praćenja i rada ima identična prava i obveze kao i redoviti studenti. U ovom modelu su dolasci na predavanja i vježbe obavezni uz dozvoljeni minimalni broj bodova kao i za redovite studente. Izvanredni student pristupa kolokvijima u svrhu provjere teorijskog znanja, te se uključuje u projektni tim i radi na razvoju programskog proizvoda kojeg nastavnici provjeravaju kroz dvije provjere, u terminima definiranim na početku akademske godine, to jest prema tablici (kao i za redovite studente). Ispunjene sve obveze, položeni kolokviji, te obranjen projektni zadatak, uz ostvarene minimalne bodove po svim elementima provjere su uvjeti za upis ocjene na roku za kontinuirano pradenje. Elementi praćenja rada su prikazani u tablici za redovne studente. Bodovna skala ocjena je ista kao i za redovne studente.
- Model B (obavezne konzultacije, polaganje programskog zadatka, te izrada i obrana projektnog zadatka) – obavezan je dolazak na prve konzultacije u roku od 14 dana (2 tjedna) od početka nastave. Student u dogovoru s predmetnim nastavnikom odabire projektni zadatak kojeg može realizirati sam ili u timu sa drugim izvanrednim studentima koji su odabrali isti model. Tijekom semestra izvanredni student ne mora prisustvovati predavanjima i vježbama, nego koristeći materijale dostupne na LMS sustavu implementira programski proizvod. Po potrebi student može dodi na konzultacije, ali nema formalnog bodovanja studentskog rada do javne obrane projekta. Studenti projekt brane nakon položenih laboratorijskih vježbi, u tjednu javne obrane projekata za redovite studente, ili po dogovoru s predmetnim nastavnikom. Uspješno obranjen programski zadatak te obranjen projektni zadatak su uvjet za izlazak na redoviti ispitni rok na kojem se studentu uzimaju u obzir bodovi s javne obrane projekta. Elementi praćenja rada su prikazani u tablici ispod. Bodovna skala ocjena je ista kao za redovite studente.
Praćenje rada studenata - Skala PI Izvanredni - Model A
| Elementi praćenja | Bodova |
|---|---|
| Laboratorijske vježbe | 15 |
| 1. teorijski kolokvij | 15 |
| 2. teorijski kolokvij | 15 |
| 3. teorijski kolokvij | 15 |
| Projekt - 1. provjera | 15 |
| Projekt - programski zadatak | 0 |
| Projekt - javna obrana | 25 |
| ZBROJ | 100 |
Praćenje rada studenata - Skala PI Izvanredni - Model B
| Elementi praćenja | Bodova |
|---|---|
| Projekt - Programski zadatak | 0 |
| Projekt - Javna obrana | 25 |
| Usmeni ispit | 75 |
| ZBROJ | 100 |
Bodovna skala ocjena
| Od | Do | Ocjena |
|---|---|---|
| 0 | 49 | nedovoljan (1) |
| 50 | 60 | dovoljan (2) |
| 61 | 75 | dobar (3) |
| 76 | 90 | vrlo dobar (4) |
| 91 | 100 | odličan (5) |
Kolokviji
| Naziv / Tjedan | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 1. razdoblje udio (%) |
2. razdoblje udio (%) |
3. razdoblje udio (%) |
Trajanje | Pismeni | Usmeni |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Kolokvij 1 | + | 100.0 | 30 | + | |||||||||||||||||||
| Kolokvij 2 | + | 30.0 | 70.0 | 30 | + | ||||||||||||||||||
| Kolokvij 3 | + | 30.0 | 70.0 | 40 | + | ||||||||||||||||||
| Provjera projekta | + | + | |||||||||||||||||||||
| Provjera lab. vježbi | + | + | |||||||||||||||||||||
| Obrana projekta | + | + | + |
Opis elemenata praćenja - Uvjeti za potpis - Model A
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Laboratorijske vježbe | 15 | 8 | Na svim laboratorijskim vježbama provjerava se znanje. Svaka obranjena vježba donosi jedan bod. Izostanak s nastave se evidentira kao neobranjena vježba. Studenti koji budu imali minimalno osam bodova imaju pravo potpisa. | 6 | Uz uvjet da student stekne minimalno 40% bodova (6 bodova), potpis može dobiti ako tijekom akademske godine položi programski zadatak. | Kraj ak. godine. |
| Dolasci na predavanja | 0 | 12 | Dopuštena tri izostanka. | 10 | Uz opravdanje je dopušteno maksimalno 5 izostanaka. Nema mogućnosti nadoknade. | |
Opis elemenata praćenja - Uvjeti za ocjenu - Model A
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Laboratorijske vježbe | 15 | 11 | Obrana vježbi je sastavni dio svih laboratorijskih vježbi. Studentima koji budu imali minimalno 11 bodova se obrana vježbi priznaje kao obrana programskog zadatka. | 6 | Studenti koji budu imali manje od 11, a minimalno 6 bodova polažu programski zadatak kako bi stekli uvjet za obranu projekta i izlazak na ispit. | |
| 1. kolokvij | 15 | 7 | Pitanja tipa odaberi jedan između ponuđenih odgovora, odaberi više između ponuđenih odgovora, dopuni pojam koji nedostaje, spoji pojmove i sl., ili rješavanje zadataka uz dodatak teorijskih pitanja otvorenog tipa koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. | Mogućnost nadoknade na drugom kolokviju za ostvarenje min. broja bodova. | ||
| 2. kolokvij | 15 | 7 | Pitanja tipa odaberi jedan između ponuđenih odgovora, odaberi više između ponuđenih odgovora, dopuni pojam koji nedostaje, spoji pojmove i sl., ili rješavanje zadataka uz dodatak teorijskih pitanja otvorenog tipa koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. | Mogućnost nadoknade na trećem kolokviju za ostvarenje min. broja bodova. | ||
| 3. kolokvij | 15 | 7 | Pitanja tipa odaberi jedan između ponuđenih odgovora, odaberi više između ponuđenih odgovora, dopuni pojam koji nedostaje, spoji pojmove i sl., ili rješavanje zadataka uz dodatak teorijskih pitanja otvorenog tipa koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. | 7 | Nema mogućnosti nadoknade. | |
| Projekt - 1. provjera | 15 | 6 | Obuhvaća predaju dokumentacije s izrađenim projektnim planom i modelima izrađenim prema konceptima modeliranja programskog proizvoda, te uključuje predaju projekta koji sadrži dio
implementacije programskog proizvoda. Dokumentacija, pripremljena u obliku wiki sustava se provjerava najkasnije u 9. tjednu. |
6 | Nema mogućnosti nadoknade. | |
| Projekt - Programski zadatak | Na računalima se rješava programski zadatak iz područja programskog inženjerstva primjenom objektno orijentiranog pristupa, rješavanje zadatka traje do 45 minuta. Studenti koji tijekom semestra ostvare manje od 11 bodova (a minimalno 6), obvezno moraju polagati programski zadatak prije obrane projekta. Uspješno riješen programski zadatak je uvjet za izlazak na obranu projekta. | Programski zadatak se može polagati na svakom ispitnom roku, osim na roku kontinuiranog praćenja. | ||||
| Projekt - Javna obrana | 25 | 15 | Gotov programski proizvod i u cijelosti dovršena projektna dokumentacija se predaju na sustav i brane na javnoj obrani koja će se održati najkasnije do kraja 17. tjedna nastave. Uspješno obranjen projekt je uvjet za izlazak na ispit. | Projekt je moguće braniti na svakom ispitnom roku, uključujući i rok kontinuiranog praćenja uz uvjet da je obranjen prog. zadatak. | ||
Opis elemenata praćenja - Uvjeti za ocjenu - Model B
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Projekt - Programski zadatak | 0 | Na računalima se rješava programski zadatak iz područja programskog inženjerstva primjenom objektno orijentiranog pristupa, rješavanje zadatka traje do 45 minuta. Uspješno riješen zadatak je uvjet za izlazak na ispit | Programski zadatak se može polagati na svakom ispitnom roku, osim na roku kontinuiranog praćenja. | |||
| Projekt - Javna obrana | 25 | 15 | Gotov programski proizvod i u cijelosti dovršena projektna dokumentacija se predaju na sustav i brane na javnoj obrani koja će se održati prije svakog ispitnog roka. Uspješno obranjen projekt je uvjet za izlazak na ispit. | Projekt je moguće braniti na svakom ispitnom roku, uključujući i rok kontinuiranog praćenja uz uvjet da je obranjen prog. zadatak. | ||
| Usmena provjera znanja | 75 | 35 | Nakon javne obrane projekta slijedi usmena provjera znanja. | |||
Rad na projektima:
Izvanredni studenti na projektnom zadatku rade samostalno ili u timu. Na izvanredne studente koji su odabrali model A, primjenjuju se pravila kao za redovite studente. Kod modela B, a sukladno definiranim okvirima, opsegu i funkcionalnostima, studenti tijekom 2. tjedna nastave prijavljuju (ili u iznimnim situacijama odabiru) temu projektnog zadatka. Nakon validacije i prihvaćanja prijave, studentu/timu se dodjeljuje mentor koji ga vodi tijekom cijelog semestra. Studenti osim programskog rješenja izrađuju projektnu i tehničku. Javna obrana projekta je tijekom 17. tjedna nastave, to jest na kraju semestra, te prije svakog ispitnog roka. Obrani mogu pristupiti oni studenti koji su položili programski zadatak. Uspješno obranjen projektni zadatak preduvjet je izlaska na usmeni dio ispita.
Zadaće:
Izvanredni Studenti nemaju zadaća osim kontinuiranog rada na projektnom zadatku tijekom cijelog semestra. Studenti koji žele mogu samostalno rješavati zadaće koje će predmetni nastavnici zadavati na sustavu za udaljeno učenje, te tako svladavati napredne koncepte ili primjenjivati iste u vlastitim projektima.
Materijali za vježbe:
Svi izvanredni studenti (Model A i Model B) tijekom prva dva tjedna moraju zatražiti (na nastavi ili konzultacijama) pristup (lozinku) LMS sustavu Moodle kako bi pristupili uputama za prijavu, realizaciju i obranu projektnih zadataka, te svim materijalima i resursima koji se predaju na nastavi i dostupni su i redovitim studentima. Materijali se na LMS sustav postavljaju neposredno nakon održanih predavanja i vježbi. Osim materijala za izradu projekta, na LMS sustavu su upute o obveznoj i dopunskoj literaturi, detaljni materijali sa svih vježbi, zadaci za samostalni rad, te dodatni video, audio i tekst materijali.
Komunikacija s nastavnikom:
Izvanredni studenti (Model A i Model B) imaju sljedeće mogućnosti komuniciranja s predmetnim nastavnikom:
- konzultacije nastavnika - termini na LMS sustavu, službenim stranicama fakulteta i vratima kabineta nastavnika. Za izvanredne studente postoji mogućnost dogovora posebnog termina (ukoliko student radi).
- elektronička pošta – student može slati pitanja opde prirode (isključivo sa @foi.hr domene). Sva pitanja o provjeri projektnih zadataka se postavljaju isključivo na konzultacijama uz uvjet da je student prethodno konzultirao materijale s LMS-a.
- LMS Moodle – Sve opće obavijesti o kolegiju de studenti dobivati putem LMS-a moodle (što uključuje i automatsko slanje e-mail poruke). Osim toga, za studente je otvoren i forum za pitanja nastavnicima, te forum za dijeljenje materijala od strane studenata.
Predavanje
Seminar
Auditorne vježbe
Laboratorijske vježbe
Vježbe (jezici, tzk)
Ispit
Kolokviji
Nadoknade
Demonstrature