FOI nastava
FOI logo

Lista kolegija iz:

ak.god:
2018/2019
semestar:
3. semestar

2018/2019

5ECTSa

Preddiplomski

Informacijski/Poslovni sustavi v1.1

Program Obavezan
Informacijski sustavi IS Ne
Poslovni sustavi PS Ne
3. semestar
2. nastavna godina

Uvod u formalne metode npp:61779

Engleski naziv

Introduction to Formal Methods

Katedra

Katedra za teorijske i primijenjene osnove informacijskih znanosti

Kategorija ("boja")

RI

Cilj kolegija

Cilj kolegija Uvod u formalne metode je upoznavanje studenata s osnovnim metodama simboličke logike u primjeni na razvoj programske podrške, kako klasične, tako i suvremene. Studenti će usvojiti elemente sintakse i semantike klasičnog računa sudova, te metode automatske dedukcije, zasnovane na pravilu rezolucije za račun sudova i njegovim modifikacijama (semantička rezolucija, linearna rezolucija, hiperrzolucija), odnosno na metodi Davisa-Putnama. Usvojeni formalni jezik računa sudova i njegovih podsustava (Hornova logika) i nadsustava (kvantificirani računa sudova) i za njih razvijene metode automatske dedukcije zatim će poslužiti kao sredstvo modeliranja i rješavanja cijelog niza problema (kombinatornih, problema planiranja u umjetnoj inteligenciji, problema modeliranja strateških (šah) i kombinatornih (%22četiri u nizu%22) igara), te propozicijskih informacijskih i ekspertnih sustava.

Nastava

Predavanje
30sati
Seminar
15sati
Laboratorijske vježbe
15sati

Ishodi učenja predmeta

  • analizirati stanje, identificirati prilike i definirati probleme s kojima se susreću organizacije i pojedinci
  • analizirati stanje, identificirati prilike i definirati probleme s kojima se susreću organizacije i pojedinci u primjeni ICT, te formulirati rješenja uz primjenu ICT
  • konceptualno i formalno modelirati različite segmente informacijskih i poslovnih sustava
  • ovladati idejnim postavkama i osnovnim tehnikama logičkog programiranja
  • raditi u timu za izgradnju informacijskih sustava
  • razumjeti i primijeniti ključne aspekte informacijske tehnologije (programiranje, algoritmi, strukture podataka, baze podataka i znanja)
  • razumjeti potrebu sustavnog i egzaktnog pristupa modeliranju i implementaciji informacijskih i poslovnih sustava te spoznati ulogu formalnih metoda (metoda simboličke logike) u tim procesima.

Ishodi učenja programa

  • modelirati poslovne procese i podatke u organizacijama i primijeniti modele u razvoju informacijskih i poslovnih sustavamodelirati poslovne procese i podatke u organizacijama i primijeniti modele u razvoju informacijskih i poslovnih sustava
  • pratiti stručnu literaturu na hrvatskom i stranom jeziku, pripremiti i samostalno održati prezentacije na hrvatskom i stranom jeziku stručnoj i općoj publici, te kritičku evaluaciju prezentirane stručne temepratiti stručnu literaturu na hrvatskom i stranom jeziku, pripremiti i samostalno održati prezentacije na hrvatskom i stranom jeziku stručnoj i općoj publici, te kritičku evaluaciju prezentirane stručne teme
  • razumjeti i primijeniti matematičke metode, modele i tehnike primjerene rješavanju problema iz područja informacijskih i poslovnih sustava razumjeti i primijeniti matematičke metode, modele i tehnike primjerene rješavanju problema iz područja informacijskih i poslovnih sustava
  • razumjeti i primijeniti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama razumjeti i primijeniti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama

Sadržaj predavanja

  •   Osnovni pojmovi, pregled sadržaja kolegija i literatura
    Nedostaje
  •   Opća struktura logičkih računa
    Gradivni elementi logičkih računa (jezik, skup “formula”, pravila logičkog izvoda). Gradivni elementi računa sudova (jezik, skup sudova).
  •   Pojam logičke posljedice za račun sudova i njegove karakaterizacije
    Pojam interpretacije suda. Semantičke tablice. Klasifikacija suda s obzirom na njegovu istinitost u svim svojim interpretacijama (tautologija, ispunjivi sud, kontradiktorni sud). Pojam logičke posljedice za račun sudova, definiran kao semantički pojam.
  •   Poučci o karakterizaciji pojma logičke posljedice za račun sudova
    Poučak koji kao osnovu za karakterizaciju koristi pojam tautologije. Poučak koji kao osnovu za karakterizaciju koristi pojam kontradiktornog suda.
  •   Primitivne normalne forme računa sudova. Pojmovi konjunkta i disjunkta
    Pojmovi konjunktivne i disjunktivne primitivne normalne forme. Procedura pretvaranja suda u ekvivalentnu konjunktivnu, odnosno disjunktivnu primitivnu normalnu formu.
  •   Svođenje problema logičke posljedice za račun sudova na problem ispitivanja kontradiktornosti pripadajućeg skupa disjunkta.
    Nedostaje
  •   Osnovno pravilo rezolucije za račun sudova
    Definicija i primjer. Valjanost pravila rezolucije za račun sudova kao pravila logičkog izvoda. Potpunost pravila rezolucije za račun sudova.
  •   Metoda zasićenja razina kao metoda sustavnog generiranja disjunkta i problem kombinatorne eksplozije
    Nedostaje
  •   Neke važnije modifikacije osnovnog pravila rezolucije za račun sudova (semantička rezolucija i linearna rezolucija)
    Nedostaje
  • Primjene pravila rezolucije na rješavanje problema logičkog izvoda
    Formaliziranje problema iskazanih govornim jezikom sredstvima računa sudova. Formalizacija principa golubinjaka i problema planiranja u domeni umjetne inteligencije. Ekspertni sustav nad domenom računa sudova (propozicijski ekspertni sustav).
  • Metoda Davisa-Putnama
    Motivacija metode Davisa-Putnama, njezina definicija skupom pravila izvoda i njezine primjene.
  • Hornov račun sudova
    Definicija Hornovih klauzula. Hornove klauzule kao gradivni elementi propozicijskih logičkih programa. Struktura propozicijskih logičkih programa. Deklarativna i proceduralna semantika propozicijskih logičkih programa
  • Opći problem ispunjivosti (SAT problem) i njegova složenost
    Nedostaje
  • Kvantificirani račun sudova
    Motivacija potrebe za kvantificiranim računom sudova. Ilustracija na primjerima modeliranja ranije modeliranih problema u nekvantificiranom (standardnom) računu sudova.
  • Propozicijske baze znanja. Aproksimacija (kompilacija) znanja u propozicijskoj bazi znanja.
    Nedostaje
  •   Osnovni pojmovi, pregled sadržaja kolegija i literatura
    Nedostaje
  •   Opća struktura logičkih računa
    Gradivni elementi logičkih računa (jezik, skup “formula”, pravila logičkog izvoda). Gradivni elementi računa sudova (jezik, skup sudova).
  •   Pojam logičke posljedice za račun sudova i njegove karakaterizacije
    Pojam interpretacije suda. Semantičke tablice. Klasifikacija suda s obzirom na njegovu istinitost u svim svojim interpretacijama (tautologija, ispunjivi sud, kontradiktorni sud). Pojam logičke posljedice za račun sudova, definiran kao semantički pojam.
  •   Poučci o karakterizaciji pojma logičke posljedice za račun sudova
    Poučak koji kao osnovu za karakterizaciju koristi pojam tautologije. Poučak koji kao osnovu za karakterizaciju koristi pojam kontradiktornog suda.
  •   Primitivne normalne forme računa sudova. Pojmovi konjunkta i disjunkta
    Pojmovi konjunktivne i disjunktivne primitivne normalne forme. Procedura pretvaranja suda u ekvivalentnu konjunktivnu, odnosno disjunktivnu primitivnu normalnu formu.
  •   Svođenje problema logičke posljedice za račun sudova na problem ispitivanja kontradiktornosti pripadajućeg skupa disjunkta.
    Nedostaje
  •   Osnovno pravilo rezolucije za račun sudova
    Definicija i primjer. Valjanost pravila rezolucije za račun sudova kao pravila logičkog izvoda. Potpunost pravila rezolucije za račun sudova.
  •   Metoda zasićenja razina kao metoda sustavnog generiranja disjunkta i problem kombinatorne eksplozije
    Nedostaje
  •   Neke važnije modifikacije osnovnog pravila rezolucije za račun sudova (semantička rezolucija i linearna rezolucija)
    Nedostaje
  • Primjene pravila rezolucije na rješavanje problema logičkog izvoda
    Formaliziranje problema iskazanih govornim jezikom sredstvima računa sudova. Formalizacija principa golubinjaka i problema planiranja u domeni umjetne inteligencije. Ekspertni sustav nad domenom računa sudova (propozicijski ekspertni sustav).
  • Metoda Davisa-Putnama
    Motivacija metode Davisa-Putnama, njezina definicija skupom pravila izvoda i njezine primjene.
  • Hornov račun sudova
    Definicija Hornovih klauzula. Hornove klauzule kao gradivni elementi propozicijskih logičkih programa. Struktura propozicijskih logičkih programa. Deklarativna i proceduralna semantika propozicijskih logičkih programa
  • Opći problem ispunjivosti (SAT problem) i njegova složenost
    Motivacija potrebe za kvantificiranim računom sudova. Ilustracija na primjerima modeliranja ranije modeliranih problema u nekvantificiranom (standardnom) računu sudova.
  • Kvantificirani račun sudova
    Nedostaje
  • Propozicijske baze znanja. Aproksimacija (kompilacija) znanja u propozicijskoj bazi znanja.
    Nedostaje
  •   Osnovni pojmovi, pregled sadržaja kolegija i literatura
    Nedostaje
  •   Opća struktura logičkih računa
    Gradivni elementi logičkih računa (jezik, skup “formula”, pravila logičkog izvoda). Gradivni elementi računa sudova (jezik, skup sudova).
  •   Pojam logičke posljedice za račun sudova i njegove karakaterizacije
    Pojam interpretacije suda. Semantičke tablice. Klasifikacija suda s obzirom na njegovu istinitost u svim svojim interpretacijama (tautologija, ispunjivi sud, kontradiktorni sud). Pojam logičke posljedice za račun sudova, definiran kao semantički pojam.
  •   Poučci o karakterizaciji pojma logičke posljedice za račun sudova
    Poučak koji kao osnovu za karakterizaciju koristi pojam tautologije. Poučak koji kao osnovu za karakterizaciju koristi pojam kontradiktornog suda.
  •   Primitivne normalne forme računa sudova. Pojmovi konjunkta i disjunkta
    Pojmovi konjunktivne i disjunktivne primitivne normalne forme. Procedura pretvaranja suda u ekvivalentnu konjunktivnu, odnosno disjunktivnu primitivnu normalnu formu.
  •   Svođenje problema logičke posljedice za račun sudova na problem ispitivanja kontradiktornosti pripadajućeg skupa disjunkta.
    Nedostaje
  •   Osnovno pravilo rezolucije za račun sudova
    Definicija i primjer. Valjanost pravila rezolucije za račun sudova kao pravila logičkog izvoda. Potpunost pravila rezolucije za račun sudova.
  •   Metoda zasićenja razina kao metoda sustavnog generiranja disjunkta i problem kombinatorne eksplozije
    Nedostaje
  •   Neke važnije modifikacije osnovnog pravila rezolucije za račun sudova (semantička rezolucija i linearna rezolucija)
    Nedostaje
  • Primjene pravila rezolucije na rješavanje problema logičkog izvoda
    Formaliziranje problema iskazanih govornim jezikom sredstvima računa sudova. Formalizacija principa golubinjaka i problema planiranja u domeni umjetne inteligencije. Ekspertni sustav nad domenom računa sudova (propozicijski ekspertni sustav).
  • Metoda Davisa-Putnama
    Motivacija metode Davisa-Putnama, njezina definicija skupom pravila izvoda i njezine primjene.
  • Hornov račun sudova
    Definicija Hornovih klauzula. Hornove klauzule kao gradivni elementi propozicijskih logičkih programa. Struktura propozicijskih logičkih programa. Deklarativna i proceduralna semantika propozicijskih logičkih programa
  • Opći problem ispunjivosti (SAT problem) i njegova složenost
    Nedostaje
  • Kvantificirani račun sudova
    Motivacija potrebe za kvantificiranim računom sudova. Ilustracija na primjerima modeliranja ranije modeliranih problema u nekvantificiranom (standardnom) računu sudova.
  • Propozicijske baze znanja. Aproksimacija (kompilacija) znanja u propozicijskoj bazi znanja.
    Nedostaje

Sadržaj seminara/vježbi

  • 1. Prolog - uvod
    Povijest Prologa. Struktura Prolog programa – predikati i klauzule; činjenice, pravila i upiti. Hornova klauzula. Tipovi podataka – jednostavni objekti i strukture. Uvod u SWI-Prolog. Primjer unošenja činjenica. Jednostavni upiti – ispunjavanje ciljeva i usklađivanje. Primjer postavljanja jednostavnih upita.
  • 2. Prolog - upiti i pravila
    Opis rada jednostavnih upita i primjeri. Složeni upiti – više ciljeva. Opis rada složenih upita – backtracking. Grafički prikaz rada primjera različitih složenih upita. Ugrađeni predikati. Pravila – opis rada sa pravilima i primjeri.
  • 3. Prolog – aritmetika, upravljanje podacima i rekurzije
    Aritmetički izrazi u Prologu. Ugrađeni predikat is/2. Primjeri računskih operacija i uspoređivanja brojeva. Upravljanje podacima – predikati assert i retract. Direktiva dynamic/1. Primjeri pravila sa predikatima za upravljanje podacima. Rekurzivne klauzule – opis i način rada. Primjeri rekurzivnih klauzula.
  • 4. Prolog - zadatak 1
    Samostalno rješavanje zadatka u Prologu sa primjenom znanja naučenog na vježbama 1-3.
  • 5. Prolog - strukture i negacija
    Strukture – opis i primjeri. Upiti sa strukturama. Negacija u Prologu – pretpostavka zatvorenog svijeta i negacija kao neuspjeh. Ugrađeni predikat not/1. Primjeri pravila sa korištenjem negacije. Dodavanje negacije u zadatak sa prošlih vježbi.
  • 6. Prolog - operatori i rez
    Operatori u Prologu. Predefinirani operator op/3. Kreiranje vlastitih operatora. Kreiranje sučelja sa prirodnijim jezikom pomoću operatora. Primjer sa operatorima. Rez – isključivanje backtrackinga. Opis rada pravila sa rezom na različitim primjerima. Primjeri varijanti klauzula sa rezom i bez reza.
  • 7. Prolog – kontrolne strukture, sučelje i liste
    Kontrolne strukture u Prologu – if-then-else i repeat. Primjeri korištenja kontrolnih struktura. Kreiranje sučelja za pojedini program – primjer. Liste – opis i primjeri. Upiti sa listama. Specijalni zapis liste - pretraživanje, dodavanje i brisanje elemenata liste. Primjeri rada sa listama.
  • 8. Prolog - zadatak 2
    Samostalno rješavanje složenijeg zadatka u Prologu sa primjenom znanja naučenog na vježbama 1-7.

Alati koji se koriste na predmetu

  • SWI-Prolog
    Besplatan alat za učenje osnova logičkog programiranja.
  • SWI-Prolog-Editor
    Besplatno sučelje za SWI-Prolog namijenjeno lakšem učenju Prologa.

Osnovna literatura

  • Čubrilo, M. Matematička logika za ekspertne sisteme. Informator, Zagreb, 1989.
  • Truemper, K. Design of Logic-based Intelligent Systems. John Wiley and Sons, Hoboken, 2004.

Dopunska literatura

  • Barwise, J.; Etchemendy, J. Language: proof and logic. CSLI publications, Stanford, 2008.
  • Jeroslow, R.G. Logic-based decision support. North-Holland, Amsterdam, 1989.
  • Bratko, I. Prolog programming for artificial intelligence. 3rd ed. Addison Wesley, Harlow, 2001.

Preduvjeti

  • Matematika 1
    Cilj predmeta Matematika I je upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima diskretne matematike (kao što su matematički modeli, matematička logika te skupovi i relacije) i linearne algebre (matrice, determinante, sustavi linearnih jednadžbi i nejednadžbi) koji su neophodni za prihvaćanje kvantitativnih aspekata znanja u informacijskim i organizacijskim znanostima te priprema studenata za logičko razmišljanje u znanosti i poslovanju. Predmet ima i generičke ciljeve kao što su timski rad, prezentacijske vještine (usmeno i pismeno izražavanje), razumijevanje modela, upotreba literature i razvoj ICT vještina, te posebno strategije rješavanja problemskih zadataka. Nadalje, koncepcija rada omogućava razvoj vještina apstrakcije kod studenata

Slični predmeti

  • Prema dostupnim podacima, ekvivalentnih predmeta na dodiplomskim studijima u Republici Hrvatskoj nema. Postoje donekle srodni predmeti tipa “Logičko programiranje” (Filozofski fakultet-Zagreb), “Matematička logika” (filozofski fakultet u Rijeci), “Matematička i moderna logika” (Filozofski fakultet Družbe Isusove-Zagreb), “Logika III” i “Logika IV” (Filozofski fakultet Zagreb), “Deskriptivna logika” (poslijediplomski doktorski studij, FER-Zagreb),…
Nastavnik Oblik nastave Tjedana Sati tjedno Grupa
Čubrilo Mirko Predavanje 15 2 2
Lovrenčić Sandra Seminar 15 1 4
Sekovanić Vlatka Laboratorijske vježbe 1 1 11
Laboratorijske vježbe 7 2 11
Nema definiranih ispitnih rokova

Uvod u formalne metode - Redovni studenti

Studij: Informacijski/Poslovni sustavi
Akademska godina: 2018/2019

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Prisustvovanje nastavi5
Aktivnost na nastavi5
Seminar30
Kolokviji60
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Kolokviji

Naziv / Tjedan 1234567891011121314151617 1. razdoblje
udio (%)
2. razdoblje
udio (%)
3. razdoblje
udio (%)
Trajanje Pismeni Usmeni
1. kolokvij + 100.0 90 +
2. kolokvij + 10.0 90.0 90 +


Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Prisustvovanje na seminarima 5 0 Uvjet za potpis. Na seminarima se 5 puta nasumično obavlja provjera prisustvovanja. Dozvoljena su 3 izostanka. Student dobiva onoliko bodova koliko je puta bio prisutan u vrijeme provjere. Ako student prijavi termin prezentiranja seminara od kojeg odustane i to ne javi najkasnije 3 dana prije termina, gubi 1 bod. 5 izostanaka Dodatni referat. Javiti se nastavniku nakon objave evidencije prisustvovanja, najkasnije do kraja 15. tjedna. Zadnji dan 17. tjedna.
Prisustvovanje na laboratorijskim vježbama 0 0 Uvjet za potpis. Na svim laboratorijskim vježbama provjerava se prisustvovanje. Dozvoljen je 1 izostanak (vježbe se provode kroz 8 tjedana po 2 sata). 2 izostanka Dodatni zadaci. Javiti se nastavniku nakon objave evidencije prisustvovanja, najkasnije do kraja 15. tjedna. Zadnji dan 17. tjedna.
Aktivnost na laboratorijskim vježbama i seminarima 5 0 Studenti mogu sudjelovati u diskusijama na laboratorijskim vježbama i seminarima, prezentirati rješenja pojedinih zadataka i sl., za što ukupno mogu dobiti 5 bodova.
Seminar 30 0 Nije obavezan. Student ili grupa (do 3 studenta u timu) dobiva temu seminara. Pismeni dio seminara treba postaviti na Web unutar zadanog roka te prezentirati seminar uz prezentaciju u nekom alatu u dogovorenom terminu. Korištenje tuđeg rješenja i plagiranje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
1. kolokvij* 30 20 Rješavanje zadataka uz dodatak teoretskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
Na oba kolokvija ukupno treba biti ostvareno najmanje 20 bodova.
2. kolokvij 30 Rješavanje zadataka uz dodatak teoretskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
Na oba kolokvija ukupno treba biti ostvareno najmanje 20 bodova.


*Na kolokvijima ukupno mora biti ostvareno najmanje 20 bodova kako bi student mogao predmet položiti tijekom godine kroz kontinuirano praćenje.

 

Uvod u formalne metode - Izvanredni studenti

Studij: Informacijski/Poslovni sustavi
Akademska godina: 2018/2019

Studenti mogu položiti predmet na sljedeće načine:

  1. Redovni izlazak na pismeni i usmeni ispit - Model 1;
  2. Izrada i obrana opsežnijeg seminarskog rada na zadanu temu (nije moguće ako su laboratorijske vježbe odrađivane kod kuće) - Model 2;
  3. Sudjelovanje u kontinuiranom praćenju na isti način kao i redoviti studenti – Model 3;
  4. Sudjelovanje u kontinuiranom praćenju kroz e-učenje i samostalni rad - Model 4.

Praćenje rada studenata - Model 3

Elementi praćenjaBodova
Prsustvovanje nastavi5
Aktivnost na nastavi5
Seminar30
Kolokviji60
ZBROJ100


Praćenje rada studenata - Model 4

Elementi praćenjaBodova
Primjer usporedbe metoda dokazivanja10
Seminar30
Kolokviji60
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Kolokviji

Naziv / Tjedan 1234567891011121314151617 1. razdoblje
udio (%)
2. razdoblje
udio (%)
3. razdoblje
udio (%)
Trajanje Pismeni Usmeni
Kolokvij 1 + 100.0 90 +
Kolokvij 2 + 10.0 90.0 +


Opis elemenata praćenja - Model 3

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Prisustvovanje na seminarima 5 0 Na seminarima se 5 puta nasumično obavlja provjera prisustvovanja. Dozvoljena su 3 izostanka. Student dobiva onoliko bodova koliko je puta bio prisutan u vrijeme provjere. Ako student prijavi termin prezentiranja seminara od kojeg odustane i to ne javi najkasnije 3 dana prije termina, gubi 1 bod.
Prisustvovanje na laboratorijskim vježbama 0 0 Uvjet za potpis. Na svim laboratorijskim vježbama provjerava se prisustvovanje. Dozvoljena su 2 izostanka (vježbe se provode kroz 8 tjedana po 2 sata). U posebnim slučajevima vježbe se mogu odraditi kod kuće. 4 izostanka Dodatni zadaci. Javiti se nastavniku nakon objave evidencije prisustvovanja, najkasnije do kraja 15. tjedna. Zadnji dan 17. tjedna.
Aktivnost na laboratorijskim vježbama i seminarima 5 0 Studenti mogu sudjelovati u diskusijama na laboratorijskim vježbama i seminarima, prezentirati rješenja pojedinih zadataka i sl., za što ukupno mogu dobiti 5 bodova.
Seminar 30 0 Nije obavezan. Student ili grupa (do 3 studenta u timu) dobiva temu seminara. Pismeni dio seminara treba postaviti na Web unutar zadanog roka te prezentirati seminar uz prezentaciju u nekom alatu u dogovorenom terminu. Korištenje tuđeg rješenja i plagiranje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
1. kolokvij* 30 20 Rješavanje zadataka uz dodatak teoretskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje.
Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
Na oba kolokvija ukupno mora biti ostvareno najmanje 20 bodova.
2. kolokvij 30 Rješavanje zadataka uz dodatak teoretskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje.
Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
Na oba kolokvija ukupno mora biti ostvareno najmanje 20 bodova.


Opis elemenata praćenja - Model 4

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Prisustvovanje na laboratorijskim vježbama 0 0 Uvjet za potpis. Na svim laboratorijskim vježbama provjerava se prisustvovanje. Dozvoljena su 2 izostanka (vježbe se provode kroz 8 tjedana po 2 sata). U posebnim slučajevima vježbe se mogu odraditi kod kuće 4 izostanka Dodatni zadaci. Javiti se nastavniku nakon objave evidencije prisustvovanja, najkasnije do kraja 15. tjedna. Zadnji dan 17. tjedna.
Primjer usporedbe metoda dokazivanja 10 0 Student dobiva zadatak usporedbe metoda dokazivanja koji treba predati u obliku kraćeg seminara i obrazložiti na konzultacijama.
Seminar 30 0 Nije obavezan. Student ili grupa (do 3 studenta u timu) dobiva temu seminara. Pismeni dio seminara treba postaviti na Web unutar zadanog roka te prezentirati seminar uz prezentaciju u nekom alatu u dogovorenom terminu. Korištenje tuđeg rješenja i plagiranje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
1. kolokvij* 30 20 Rješavanje zadataka uz dodatak teoretskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje.
Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
Na kolokvijima ukupno mora biti ostvareno najmanje 20 bodova.
2. kolokvij 30 Rješavanje zadataka uz dodatak teoretskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje.
Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost.
Na kolokvijima ukupno mora biti ostvareno najmanje 20 bodova.


*Na kolokvijima ukupno mora biti ostvareno najmanje 20 bodova kako bi student mogao predmet položiti tijekom godine kroz kontinuirano praćenje.

 

Predavanje Seminar Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe (jezici, tzk) Ispit Kolokviji Nadoknade Demonstrature
Copyright © 2015 FOI Varaždin. All Rights Reserved. Sva prava pridržana.
Povratak na vrh