FOI Nastava - Programsko inženjerstvo

Sadržaj se učitava...

FOI Nastava

apps

mdi-login

Programsko inženjerstvo

Software Engineering
2015/2016

7 ECTSa

Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)

Katedra za razvoj informacijskih sustava

6. semestar

Osnovne informacijemdi-information-variant

Izvođači nastavemdi-account-group

Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline

Model praćenjamdi-human-male-board

Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline

Rasporedmdi-calendar-clock

Konzultacijemdi-account-voice

Izvođenje kolegija

Studij	Studijski program	Semestar	Obavezan
Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)	Poslovni sustavi	6	izborni
Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)	Informacijski sustavi	6	obavezan

Cilj kolegija

Pružiti detaljni pregled cijelog područja inženjerskog razvoja programskih sustava i naučiti studente metodološkom razvoju programskih proizvoda

Preduvjeti

Programiranje 1 (PDS 1.1)
Modeliranje poslovnih procesa (PDS 1.1)
Baze podataka 1 (PDS 1.1)

Norma kolegija

Predavanja

60 sati

Vježbe u praktikumu

30 sati

Nastavnik	Uloga na kolegiju	Oblik nastave	Tjedana	Sati	Grupa
Strahonja Vjeran	Nositelj	Predavanja	10	4	1
Mijač Marko	Suradnik	Vježbe u praktikumu	1	2	23
Stapić Zlatko	Suradnik	Predavanja Vježbe u praktikumu	5 1	4 2	1 61
Tomaš Boris	Suradnik	Vježbe u praktikumu	1	2	51
Švogor Ivan	Suradnik	Vježbe u praktikumu	1	2	30
Šestak Martina	Demonstrator

Sadržaj predavanja

Programsko inženjerstvo kao disciplina (3 sata)
Osnovne definicije. Znanost i struka. Područje i ciljevi. Povijesni razvoj. Tržište i kriza programa. Istraživanje, razvoj i proizvodnja programskih sustava. Inženjersko projektiranje. Sudionici poduhvata (naručitelj, korisnik, izvoditelj...). Školovanje, certificiranje i udruge. Norme. Profesionalna etika.
Metodološka struktura programskog inženjerstva (5 sata)
Pristupi razvoju programa. Životni i razvojni ciklus programkog sustava. Proces razvoja programskog sustava. Primarne i sekundarne aktivnosti (modeliranje, programiranje, dokumentiranje, testiranje, verifikacija, validacija, upravljanje...). Metode i tehnike programskog inženjerstva. Razvojne i radne okoline. Primjena metodike u organizaciji.
Modeli i modeliranje u programskom inženjerstvu (3 sata)
Modeli i modeliranje. Opće metode i principi modeliranja (npr. dekompozicija, apstrakcija, generalizacija, projekcije/pogledi, izričitost, korištenje formalnih pristupa, itd.). Jezici i dijagramske tehnike modeliranja. Sintaksa i semantika modela. Razvoj organizacijskog, informacijskog i programskog sustava. Analiza vs. dizajn. Analitičko modeliranje (konceptualni i logički modeli). Podatkovni, funkcionalni i objektni pristup analizi i dizajnu. Modeli poslovanja i sustava. Metamodeli i referentni modeli.
Strukturni razvoj aplikacija (4 sata)
Strukturna analiza sustava (funkcionalna dekompozicija, dijagram toka podataka, modeli unutarnje logike procesa (dijagrami akcija, stabla i tabele odlučivanja, dijagrami prijelaza stanja, mini specifikacije, dijagrami tijeka procesa, dijagrami ovisnosti procesa). Modeliranje podataka (model entiteti-veze i pretvorba u relacijski model, relacijska analiza, model životnog ciklusa entiteta). Strukturni dizajn aplikacija (principi dizajna, moduli i strukturne karte, dizajn sučelja, testiranje komponenata i sustava). Pretvorbe i povezivanje modela.
Objektno orijentirani razvoj (4 sata)
Pojam objekta, klasifikacijske i sastavne strukture, učahurivanje i nasljeđivanje, dinamika u objektnom modelu (stanje, događaj, metode posluživanja i poruke), polimorfizam i preklapanje. Prijelaz iz analize u dizajn.
Osnove UML-a (15 sati)
Povijesni razvoj i izvorišta. Mjesto i uloga UML-a u razvojnom ciklusu informacijskog sustava (modeliranje poslovnih procesa vs. razvoj sustava). Superspecifikacija jezika. Modeliranje strukture i ponašanja. Dijagrami strukture (Dijagram klasa; Dijagram objekata; Dijagram komponenata; Složeni strukturni dijagram; Dijagram paketa; Dijagram razmještaja). Dijagrami ponašanja (Dijagram slučajeva korištenja; Dijagram aktivnosti; Dijagram strojeva stanja) Dijagrami međudjelovanja (Dijagram slijeda; Dijagram pregleda međudjelovanja; Dijagram komunikacije; Dijagram vremenskog usklađivanja). OCL
Inženjerstvo zahtjeva (6 sata)
Definicija i područja zahtjeva (funkcija / podaci / performanse, proizvod/projekt, unutarnji/vanjski ...). Osnove specifikacije zahtjeva. Izvori i prikupljanje znanja o predmetu razvoja. Tehničko-tehnološki zahtjevi. Organizacijski zahtjevi (poslovni planovi i ciljevi, poslovni procesi, upravljanje i odlučivanje). Odnos zahtjeva i korisnika (dizajn orijentiran čovjeku). Neugodni problemi (npr. loše strukturirani problemi, problemi s mnogo rješenja, itd.). Integracijski zahtjevi (Commercial-of-the-Shelf, Reusable Objects). Kvaliteta i metrika zahtjeva (mogućnost provjere, nedvosmislenost, dosljednost, ispravnost, sljedivost, postojanje prioriteta, itd.). Validacija i verifikacija zahtjeva. Prototipiranje radi validacije zahtjeva.
Metodike razvoja programskih sustava (6 sata)
Povijesni razvoj i podjela metodika. Fazne i agilne metodike. Rational Unified Process (područje primjene, faze, aktivnosti, specifičnosti, primjena). Ekstremno programiranje (područje primjene, stil, aktivnosti, specifičnosti, primjena).
Osnove upravljanja razvojem programskih sustava (5 sati)
Organizacija razvoja, primjene, održavanja i korištenja programskih sutava. Osnove upravljanja projektima. Upravljanje konfiguracijom, promjenama i izdanjima. Razvoj usmjeren kvaliteti. Osnovni koncepti i norme. Kvaliteta proizvoda i procesa. (ISO 9000,ISO/IEEE Standard 12207...). Metrika procesa i programa
Osnove ekonomike programskog inženjerstva (9 sata)
Vrijednosno orijentirani pristup sustavu (lanac vrijednosti, cijena / kvaliteta / rok, prioriteti, rizici). Ekonomski utjecaj programa. troškovi i koristi tijekom životnog ciklusa programa. Ekonomski modeli (troškovi/koristi; razvoj u surandnji, razvoj/kupnja, ukupna cijena vlasništva).

Sadržaj seminara/vježbi

Opis vjezbi i inicijalni test
Potrebno je korištenjem UML-a projektirati (Visual Paradigm) i razviti stolnu aplikaciju i bazu podataka koja će podržavati odabrani poslovni proces (MS .net i SQL Server 2005). Nakon kolokviranih vježbi na kolegiju Programsko inženjerstvo, studenti će steći znanja i kompetencije: * o radu na projektu razvoja određenog programskog proizvoda. (u svim segmentima razvoja, ulogama koje postoje te simulirati rad u projektnom timu) * o planiranju, organiziranju i upravljanju projektom razvoja SW (projektni planovi, dokumentacija) * o primijeni komunikoloških vještina i vještina pregovaranja s interesnom skupinom na projektu razvoja SW (dogovaranje projekta, ponuda, ugovor) * o načinima analiziranja poslovne domenu te načinima opisivanja i specificiranja korisničkih zahtjeva primjenom UML-a * o modeliranju problemske domene UML dijagramima (skica buduće arhitekture sustava opisana UML dijagramima za opis statika i dinamika) * o načinima primijene znanja iz modeliranja baze podataka kako bi se kreirao model podataka (ERA) i napisala ili generirala skripta BP * u radu u razvojnom okruženju na razvoju SW (VS.NET) te programiranju i radu rad s bazom podataka (spajanje, upis i prikaz podataka)
01-Objektno orijentirani pristup, razvoj programskog sustava kao projekt, Planiranje vlastitog proj
cdscdscds
02-Modeliranje korisničkih zahtjeva (UseCase Model)
03-Modeliranje UML - dijagrami statike i dinamike
04-Modeliranje UML - dijagram klasa i ERA model
05-Osnove .NET razvojnog okruženja
06-Izrada izbornika, formi, messageBox i errori
07-Kreiranje baze projekta i spajanje s .NET
08-Akcije nad bazom korz forme u .NETu
09-Napredna SQL funkcionalnost - pohranjene procedure - parametar
10-Napredna SQL funkcionalnost -Trigeri i Cursori
11-Realizacija jedne funkdionalnosti opisane Dijagramom Aktivnosti
12-Testiranje SW
13-Izrada izvještaja i produkcija SW
14-Javna obrana projekata
15-Javna obrana projekata

Ishodi učenja kolegija

razumjeti organizacijski i poslovni aspekt razvoja programskih sustava i specificirati zahtjeve korisnika koji odražavaju ove aspekte
razumjeti metodološku područja programskog inženjerstva te stanje i trendove inženjerskog razvoja programa
razumjeti i odabrati model razvojnog ciklusa primjeren problemu
razumjeti obrazac procesa i lanac vrijednosti razvoja aplikacija te razumjeti, odabrati i primijeniti različite vrste primarnih i sekundarnih aktivnosti
razumjeti suvremene pristupe, obrasce procesa razvoja, norme i cjelovite metodike razvoja informacijskih i programskih sustava i primijeniti jednu faznu i jednu agilnu metodiku
razumjeti i primijeniti strukturne i objektno orijentirane metode i tehnike modeliranja aplikacija
razumjeti i primijeniti UML kao metodu i jezik modeliranja, uključujući osnovne i napredne koncepte (osim OCL-a)
razumjeti mjesto i ulogu razvojnih okolina programskog inženjerstva u razvojnom ciklusu programskog proizvoda te primijeniti jednu razvojnu okolinu koja pokriva faze analize i dizajna
razumjeti i primijeniti osnovne metode metrike programa.
razumjeti i primijeniti suvremene pristupe, metode i tehnike upravljanja razvojem programskih sustava, projektne organizacije i rada u timu
razumjeti i primijeniti teorijske osnove i primijenjene metode ekonomike programskog inženjerstva
samostalno i u timu razviti model aplikativnog sustava iz poslovne ili upravne domene, koristeći faznu ili agilnu metodiku te metode, tehnike i pomagala objektno orijentiranog razvoja

Ishodi učenja programa

razumjeti i primijeniti ključne aspekte informacijske tehnologije (programiranje, algoritmi, strukture podataka, baze podataka i znanja
analizirati stanje, identificirati prilike i definirati probleme s kojima se susreću organizacije i pojedinci u primjeni ICT, te formulirati rješenja uz primjenu ICT
razumjeti i primijeniti suvremene metodološke pristupe razvoja organizacijskih i informacijskih sustava, te oblikovanja organizacije i organizacijske strukture
razumjeti i primijeniti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama
razumjeti i primijeniti etička načela, zakonsku regulativu i norme koje se primjenjuju u struci
pratiti stručnu literaturu na hrvatskom i stranom jeziku, pripremiti i samostalno održati prezentacije na hrvatskom i stranom jeziku stručnoj i općoj publici, te kritičku evaluaciju prezentirane stručne teme
razumjeti i primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju
razumjeti i primijeniti osnovne principe planiranja i razvoja karijere u struci i vlastitih poduzetničkih poduhvata
identificirati i razumjeti bitne čimbenike koji utječu na poslovanje organizacije i pojedinaca te primijeniti osnovne metode i koncepte planiranja, upravljanja i obračuna poslovanja

Osnovna literatura

Materijali s predavanja dostupni na ELF stranici kolegija
Strahonja, V.; Varga, M.; Pavlić, M. Projektiranje informacijskih sustava. HIZ - INA-Info, 1992.
Sommerville, I. Software Engineering. 8th edition, Addison-Wesley, 2007.

Dopunska literatura

ISO/IEC: 9126 Information technology - Software Product Evaluation - Quality characteristics and guidelines for their use, 1991.
OMG: Business Process Definition Meta Model (BPDM), Final submission, December 4, 2006.
OMG: Unified Modeling Language (UML): Superstructure. version 2.0. August, 2005.
OMG: Meta Object Facility (MOF) Core Specification. v2.0. January 2006.

Slični kolegiji

1. The Oregon Master of Software Engineering (OMSE), http://www.omse.org/curriculum/
2. Computing Curricula -- Software Engineering Volume Final Draft of the Software Engineering Education Knowledge (SEEK), April 30, 2003 Edited by Ann E.K. Sobel CCSE Knowledge Area Chair

Redoviti studenti

Izvanredni studenti

U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.