FOI Nastava - Multimedijski sustavi

Sadržaj se učitava...

FOI Nastava

apps

mdi-login

Multimedijski sustavi

Multimedia Systems
2019/2020

4 ECTSa

Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)

Katedra za razvoj informacijskih sustava

5. semestar

Osnovne informacijemdi-information-variant

Izvođači nastavemdi-account-group

Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline

Model praćenjamdi-human-male-board

Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline

Rasporedmdi-calendar-clock

Konzultacijemdi-account-voice

Izvođenje kolegija

Studij	Studijski program	Semestar	Obavezan
Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)	Informacijski sustavi	5	izborni
Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)	Poslovni sustavi	5	izborni

Cilj kolegija

Cilje ovog predmeta je upoznati principe rada, analize i tumačenja multimedije (taksonomija), zatim način kreiranja, prikaza i obrade medija (tekst, hipertekst, grafika, zvuk, video i animacija), tehnologije i standarde, te dizajn i razvoj multimedijskih aplikacija. Studenti uče smisleno i estetski povezati medije u cjelovitu aplikaciju željenih svojstava u primjeni. Upoznavaju se metode, tehnike i alati pomoću kojih se razvijaju mediji i zatim povezuju u multimedijske aplikacije. Na kraju se stjeću teorijska znanja i praktična kompetencija za primjenu multimedije u praksi.

Preduvjeti

Informatika 1 (PDS 1.1)
Matematika 1 (PDS 1.1)

Norma kolegija

Predavanja

30 sati

Auditorne vježbe

4 sati

Vježbe u praktikumu

26 sati

Nastavnik	Uloga na kolegiju	Oblik nastave	Tjedana	Sati	Grupa
Kliček Božidar	Nositelj	Predavanja	8	3	1
Plantak Vukovac Dijana	Nositelj	Predavanja Vježbe u praktikumu	2 10	3 3	1 1

Sadržaj predavanja

Uvod u multimediju
Multimedija i njena uloga u ljudskom društvu, okolnosti nastanka multimedije, temeljni principi multimedije, objašnjenje pojmova tekst, hipertekst, multimedija i hipermedija. Evolucija definicija pojmova. Netehnički i tehnički utjecaji na razvoj multimedije. Kategorije primjene multimedije i primjeri. Opće koristi od multimedije.
Taksonomija multimedije
Fiziološki komunikacijski model čovjeka temeljen na taksonomiji osjetila. Konceptualna povezanost medija i osjetila. Uloga multimedije u prikazu stvarnosti i stvaranja privida stvarnosti. Zadaće, učinci i svojstva pojedinih medija. Taksonomije multimedije s naglaskom na modelu Heller i Martin. Vrste medija, izražavanje medija i kontekst. Primjeri primjene taksonomije. Teorijski model hiperteksta i hipermedije.
Tehnološka razina multimedije
Razine multimedije i objašnjenje: procesor i radna memorija, operacijski sustav, periferijski uređaji, programi za izvođenje medija, programi za kreiranje i uređivanje medija, programi za autorizaciju, sustavi za prikaz i isporuku. Temeljni principi mjerenja fizikalno-kemijskih veličina koje stvaraju osjete, proces digitalizacije, pohrane, obrade, te kasnijeg izvođenja pretvaranjem digitalnog signala u analogni. Procesi komunikacije i percepcije multimedije kod primatelja i pošiljatelja. Arhitektura sklopova i programske podrške. Rad i uloga specijaliziranih sklopova za medije.
Stvaranje i obrada medija – opći principi
Fiziološki i spoznajni procesi multimedije, iluzije, opći principi obrade medija. Karakteristike medija, fizikalna svojstva, percepcije od osjetila, te specifičnosti obrade: tekst, zvuk, sintetički zvuk, svjetlost, slika i video.
Stvaranje i obrada medija – tekst i hipertekst
Standardi prikaza tekstualnih podataka. Optičko prepoznavanje znakova. Prikupljanje, obrada i pohranjivanje tekstualnih podataka. Modeli i karakteristike hiperteksta.
Stvaranje i obrada medija – zvuk
Korištenje zvuka u multimediji. Percepcija zvuka. Stvaranje zvuka (nastajanje i snimanje). Fouriereova analiza. Digitalizacija zvuka (Nyquistov teorem). Tipične funkcije obrade zvuka. Audio formati. Protočni audio (streaming). Sintetički zvuk (MIDI). Strukturirani audio.
Stvaranje i obrada medija – slika
Priroda svjetla. Percepcija boje. Psihološko značenje boja. Prikaz boja i slike u računalstvu. Formati prikaza boja, principi konverzije. Slika i značenje. Ograničenje računalnog prikaza stvarnosti (Mesarisova proturječja izmedu slika i stvarnosti). Uporaba vizualnih elemenata u dočaravanju željenih svojstava. Uporaba grafike. Vrste računalne grafike. Formati za prikaz računalne grafike.
Stvaranje i obrada medija – video i animacija
Temelji videa i standardi. Principi obrade formalizirani kao algebra medija (primjer video algebre). Uporaba videa. Primjer obrade videa. Dvo- i trodimenzionalna animacija. Učinci animacije.
Sažimanje podataka u multimediji
Zahtjevi za multimedijske podatke: smanjenje prostora, smanjenje količine podataka za prijenos preko računalnih mreža. Osnovna klasifikacija sažimanja: s gubicima i bez gubitaka. Klasifikacija i temeljni principi tehnika kodiranja: kodiranje entropije, spriječavanje ponavljanja nizova, statističko kodiranje (zamjena uzoraka, Shannon Fano, Huffman), kodiranje izvora, kodiranje transformacijom (DCT), diferencijalno kodiranje (DPCM, DM, ADPCM), vektorska kvantizacija. Primjeri standarda za kompresiju: slike JPEG, videa (MPEG, H.261), kompresija zvuka i psihoakustika (MP3). Protočni audio i video.
Razvoj multimedijskih sustava
Modeli razvoja i razlike u odnosu na klasične metode razvoja informacijskih sustava (vodopad i životni ciklus). Jednostavan model razvoja, kompleksni modeli razvoja. Faze i zadaće razvoja. Naglasak na komunikološku analizu, strukturiranje informacija, planiranje i testiranje. Modeliranje informacijske arhitekture sustava: strategija aplikacije, istraživanje korisnika, dizajn funkcionalnosti, dizajn sučelja. Upravljanje projektom razvoja: zadaće, uloge, klasifikacija, troškovnici, prosudbe mogućnosti. Testiranje sustava: na različitim uređajima, okolini, te fazama (alfa i beta test).
Metafore autorizacije multimedije, njihova geneza i klasifikacija
Implementacija metafora u programskim alatima, principi rada i ilustracija rada. Usporedba različitih alata za autorizaciju multimedije na primjeru.
Multimedijske baze podataka
Karakteristike multimedijskih baza podataka i razlika u odnosu na tekstualno-numeričke baze. Evolucija multimedijskih baza podataka. Generički multimedijski model podataka. Vrste informacija u generičkom modelu podataka. Generička arhitektura multimedijskih informacijskih sustava. Dizajn modela podataka. Principi pretraživanja multimedijskih baza podataka, upiti i indeksiranje karakteristika.
Istraživanja multimedijskih sustava
Prividna stvarnost: osnovne definicije i klasifikacija principa, uključenih medija i uređaja. Primjena multimedije za potporu skupnog rada, elektroničke sastanke na daljninu, grupno odlučivanje i društvenih mreža. Multimedija i umjetna inteligencija, rudarenje multimedijskih podataka.

Sadržaj seminara/vježbi

Lab 1 - Pregled i analiza multimedijske aplikacije
Primjena Heller-Martin taksonomije multimedije u analizi multimedijske aplikacije: a) analiza multimedijske aplikacije s obzirom na korištene medije (za svaki medij potrebno je analizirati njegov kontekst i izražajnost) b) analiza multimedijske aplikacije s obzirom na različite aspekte dizajna
Lab 2 - Obrada medija: slika I (Adobe PhotoShop)
Na ovim vježbama obradit će se nekoliko alata iz Adobe Photoshopa koji su potrebni za osnovnu obradu slike (podešavanje tonova, boja, transformacije veličine slike, selektiranje, retuširanje, primjena filtera, uporaba slojeva).
Lab 3 - Obrada medija: slika II (Adobe PhotoShop/Image Ready)
Na vježbi se izrađuju zadaci u kojima se obrađuju slike/fotografije namijenjene publiciranju na webu. Koriste se alati Adobe PhotoShop i Adobe Image Ready pomoću kojih je sliku potrebno optimizirati za web, te izraditi animiranu sliku i sliku s prozirnom pozadinom.
Lab 4 - Obrada medija: zvuk (Sound Forge)
Upoznavanje s osnovnim mogućnostima obrade zvuka u alatu Sound Forge. Studenti će na vježbama snimiti zvuk (glas) te urediti zvučni zapis dodavanjem referentnih točaka, korištenjem različitih alata za optimizaciju zvuka, uključivanjem efekata i miješanjem dva zvukovna zapisa. Obrađeni zvuk pohranit će u različitim formatima zvučnog zapisa.
Lab 5 - Obrada medija: video I (Adobe Premiere)
Sadržaj vježbe: 1. podešavanje sučelja Adobe Premiere-a 2. umetanje datoteka za obradu (video, zvuk, slike) 3. kreiranje pomoćnih datoteka 4. obrada videa u prozoru Timeline 5. pohrana projekta, pregledavanje i eksportiranje obrađenog videa
Lab 6 - Obrada medija: video II (Adobe Premiere)
Sadržaj vježbe: 1. određivanje prozirnosti video odsječka 2. animiranje video odsječka 3. primjena video efekata 4. eksportiranje obrađenog videa
Lab 7 - Alati za autorizaciju medija: Dreamweaver I
Sadržaj vježbe: 1. Upoznavanje s korisničkim okruženjem Dreamweaver-a 2. Postavljanje web mjesta (lokalno) 3. Kreiranje web stranice (definiranje svojstava web stranice, definiranje izgleda web stranice pomoću tablica, oblikovanje teksta i kreiranje poveznica, uključivanje slika i Flash animacija)
Lab 8 - Alati za autorizaciju medija: Dreamweaver II
Sadržaj vježbe: 1. izrada predložaka stranica (Template) 2. izrada slojeva 3. dodavanje interaktivnosti u Dreamweaveru – neki primjeri
Lab 9 - Alati za autorizaciju medija: Dreamweaver III
Sadržaj vježbe: 1. o kaskadnim opisima stilova 2. izrada vanjskog opisnog stila (CSS datoteke) pomoću Dreamwevera 3. izrada ugnježđenog stila (embedded style) 4. izrada layouta web stranice pomoću CSS-a
Lab 10 - Alati za autorizaciju: Flash I
Sadržaj vježbe: 1. Upoznavanje s korišničkim sučeljem Flasha 2. Izrada jednostavne animacije (animacija pokreta i animacija oblika) 3. Pohrana, testiranje i eksportiranje animacije
Lab 11 - Alati za autorizaciju: Flash II
Sadržaj vježbe: - Simboli u Flashu - Izrada gumbića - Izrada interakcije - Publiciranje animacije
Lab 12 - Alati za autorizaciju: Flash III
Sadržaj vježbe: 1. Korištenje biblioteke (Library) 2. Simbol Movie Clip 3. Dodavanje zvuka i upravljanje zvukom
A1 - Uvod u vježbe
Uvod u auditorne i laboratorijske vježbe (struktura vježbi, formiranje timova, podjela zadaka)
A2 - Optimalizacija medija
Teorijski uvod u laboratorijske vježbe - optimizacija medija i primjena estetike
A3 - pravila dizajn multiemdijskih i Web aplikacija
A4 - Projekt razvoja mutiledijskog sustava
Objašnjenje faza projekta na kojem će raditi studenti, te rješavanje tipičnih problema
Lab 13 - Prikaz i kompresija zvuka, slike i videa
Pomoću alata Mathematika, objasit će sa nečini na koji su spremljeni zvuk, slika i video u računalu, kako s eobrađuju, te načina kompresije podataka

Ishodi učenja kolegija

objasniti multimedijske pojmove, razumijeti temeljne principe multimedije te kategorizirati njenu primjenu
identificirati zadaće, učinke i svojstva pojedinih medija u multimedijskoj aplikaciji te analizirati multimedijsku aplikaciju primjenom Heller-Martin taksonomije
objasniti tehološke razine multimedije i opisati specifične komponente multimedijskog računala
objasniti fizikalna svojstva medija te psihološki model obrade medija (opažanje, spoznaja, iluzije)
objasniti digitalizaciju i obradu pojedinog medija na računalu
opisati različite formate za pohranu pojedinog medija
klasificirati i opisati algoritame za kompresiju podataka
opisati faze razvoja multimedijske aplikacije uključujući projektne aktivnosti te opisati neke od modela i metoda razvoja multimedijskih i web aplikacija
usporediti različite alate za autorizaciju multimedije
razumjeti principe rada Web autorskih alata i znati ih koristiti ih u razvoju Web mjesta
razumjeti i primijeniti preporuke Web dizajna

Ishodi učenja programa

razumjeti stanje i trendove razvoja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), razumjeti njihov utjecaj na pojedinca, organizaciju i društvo te procijeniti njihovu primjenjivost u zadanom kontekstu
razumjeti i primijeniti ključne aspekte informacijske tehnologije (programiranje, algoritmi, strukture podataka, baze podataka i znanja
razumjeti i primijeniti suvremene tehničke koncepte i prakse u informacijskim tehnologijama (arhitektura računala, operacijski sustavi, mreže računala)
razumjeti i primijeniti matematičke metode, modele i tehnike primjerene rješavanju problema iz područja informacijskih i poslovnih sustava
razumjeti bitne čimbenike koji utječu na poslovanje organizacije i pojedinaca te primijeniti osnovne metode i koncepte planiranja, upravljanja i obračuna poslovanja
analizirati stanje, identificirati prilike i definirati probleme s kojima se susreću organizacije i pojedinci u primjeni ICT, te formulirati rješenja uz primjenu ICT
razumjeti osnovna vertikalna područja primjene ICT (industrija, zdravstvo, promet, turizam, država i sl.), te horizontalne aplikacije (uredski sustavi, DSS, CRM, ERP, DMS i sl.)
razumjeti i primijeniti suvremene metodološke pristupe razvoja organizacijskih i informacijskih sustava, te oblikovanja organizacije i organizacijske strukture
razumjeti suvremene organizacijske koncepte i upravljati organizacijskom kulturom
modelirati poslovne procese i podatke u organizacijama i primijeniti modele u razvoju informacijskih i poslovnih sustava
razumjeti i primijeniti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama
razumjeti i primijeniti procese, metode i tehnologije upravljanja IT uslugama i resursima te podrške i pružanja različitih vrsta usluga vezanih uz ICT
razumjeti i primijeniti etička načela, zakonsku regulativu i norme koje se primjenjuju u struci
razumjeti osnovna načela i metode upravljanja organizacijom i uspješno raditi u timu
uspješno komunicirati s klijentima, korisnicima i kolegama na verbalan i pisani način uz primjenu odgovarajuće terminologije uključujući i sposobnost komunikacije o struci na stranom jeziku
pratiti stručnu literaturu na hrvatskom i stranom jeziku, pripremiti i samostalno održati prezentacije na hrvatskom i stranom jeziku stručnoj i općoj publici, te kritičku evaluaciju prezentirane stručne teme
razumjeti i primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju
razumjeti i primijeniti osnovne principe planiranja i razvoja karijere u struci i vlastitih poduzetničkih poduhvata
poznavati ključne aspekte informacijske tehnologije
identificirati i razumjeti bitne čimbenike koji utječu na poslovanje organizacije i pojedinaca te primijeniti osnovne metode i koncepte planiranja, upravljanja i obračuna poslovanja
prepoznati osnovna vertikalna područja primjene ICT (industrija, zdravstvo, promet, turizam, država i sl.), te horizontalne aplikacije (uredski sustavi, DSS, CRM, ERP, DMS i sl.)
razumjeti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama
razumjeti procese, metode i tehnologije upravljanja IT uslugama i resursima te podrške i pružanja različitih vrsta usluga vezanih uz ICT
identificirati ključne podatke i informacije za donošenje racionalnih poslovnih odluka
analizirati i vrednovati rezultat poslovanja, te predložiti unapređenje poslovnog sustava.
PROBAnje OPISivanja....

Osnovna literatura

Vaughan, V. Multimedia Making it Work. 7th ed., McGraw-Hill, New York, 2008.
Chapman, N.; Chapman, J. Digital multimedia. 3rd ed., John Wiley and Sons, Chicester, 2009.

Dopunska literatura

Li, Z.; Drew, M.S. Fundamantals of Multimedia. Pearson Education, Upper Saddle River, 2004.
Handbook of Multimedia COmputing. Editor Borko Furht. CRC Press, Boca Raton, 1998.
Savage, T.M.; Vogel, K.E. An introduction to digital multimedia. Jones and Barlett, Sudbury, 2009.
Adobe Creative Suite 4 design premium by Adobe Creative Team. Adobe Press, Berkely, 2009.
Encyclopedia of Multimedia. Editor Borko Furht. Springer, New York, 2008.

Slični kolegiji

Digitalni multimedij 1, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Multimedijske komunikacije 1, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (http://www.isvu.hr/javno/hr/vu128/nasprog/2007/pred19543.shtml)
Multimedijski sustavi, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za informatiku http://ahyco.ffri.hr/mms/

Redoviti studenti

Izvanredni studenti

izvanredni rok

Datum: 22.11.2024.

Vrijeme: 16:00

Opis: Na Fakultetu

izvanredni rok

Datum: 16.04.2025.

Vrijeme: 16:00

Opis: Na Fakultetu

U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.