FOI Nastava - Programiranje 2

Sadržaj se učitava...

FOI Nastava

apps

mdi-login

Programiranje 2

Programming 2
2019/2020

5 ECTSa

Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)

Katedra za teorijske i primijenjene osnove informacijskih znanosti

3. semestar

Osnovne informacijemdi-information-variant

Izvođači nastavemdi-account-group

Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline

Model praćenjamdi-human-male-board

Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline

Rasporedmdi-calendar-clock

Konzultacijemdi-account-voice

Izvođenje kolegija

Studij	Studijski program	Semestar	Obavezan
Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)	Informacijski sustavi	3	obavezan
Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)	Poslovni sustavi	3	izborni
Informacijski i poslovni sustavi 1.1 (PDS)	Poslovni sustavi	5	izborni

Cilj kolegija

Kolegij se nastavlja na Programiranje I s kojim predstavlja cjelinu. Po završetku, studenti trebaju biti sposobni oblikovati, kodirati, testirati, ispravljati i dokumentirati programska, prije svega objektno orijentirana rješenja problema algoritamskog tipa. Ciljna razina složenosti programa jesu programi koji rade s više datoteka i više klasa

Preduvjeti

Programiranje 1 (PDS 1.1)

Norma kolegija

Predavanja

30 sati

Vježbe u praktikumu

30 sati

Nastavnik	Uloga na kolegiju	Oblik nastave	Tjedana	Sati	Grupa
Radošević Danijel	Nositelj	Vježbe u praktikumu Predavanja	15 15	2 2	6 1
Konecki Mladen	Suradnik	Vježbe u praktikumu	15	2	5

Sadržaj predavanja

Uvodno predavanje: logički razvoj programa (1*2 sata)
Razvoj programa uz korištenje kontrolnih točaka na kojima se program verificira sintaksno i logički. Tehnika pisanja programa na način da on bude provjerljiv unutar 10 novih programskih redaka. Programiranje uz pomoć sučelja %22Verifikator%22.
Implementacija i primjena dinamičkih struktura podataka u programiranju (3*2 sata)
Dinamičke strukture podataka i instrumenti njihove implementacije u C++. Implementacija vezane liste: kreiranje, dodavanje elemenata, pretraživanje, sortiranje, brisanje elemenata, dealokacija liste. Primjena vezane liste unutar programa u C++. Implementacija binarnog stabla: kreiranje, dodavanje elemenata, pretraživanje, brisanje elemenata, dealokacija stabla.Rekurzivne funkcije. Biblioteke. Primjer: biblioteka s funkcijama za mjerenje vremena.
Rad s datotekama (3*2 sata)
Datoteke s fiksnom veličinom sloga: sekvencijalne, relativne i indeksne. Rad s datotečnim pokazivačem. Primjer: program predložak za rad s datotekama u C++. Pretraživanje indeksa: slijedno i binarno. Analiza brzine pretraživanja kod sekvencijalnih, relativnih i indeksnih datoteka. Primjer u C++: telefonski imenik. Primjer u C++: kopiranje podataka između datoteka i vezanih lista, te datoteka i polja.
Objektni pristup (3*2 sata)
Koncepti objektnog programiranja. Usporedba sa strukturnim pristupom. Primjer: biblioteka klasa za mjerenje vremena u odnosu na biblioteku funkcija za mjerenje vremena.Nasljeđivanje, tipovi nasljeđivanja, višestruko nasljeđivanje, virtualni funkcijski članovi i polimorfizam, prijatelj klase.Apstraktne klase i čiste virtualne funkcije.Primjer polimorfizma: vezana lista s heterogenim elementima. Primjer u C++: registar vozila.Primjer objektno-orijentiranog razvoja programa uz implementaciju objektnog mehanizma za upravljanje indeks-sekvencijalnim datotekama: prijave studenata.
Napredne tehnike programiranja (2*2 sata)
Algoritmi temeljeni na rekurziji. Primjeri u C++: pronalaženje najkraćeg puta, pretraživanje binarnog stabla. Predlošci funkcija i klasa. Primjer u C++: implementacija vezanih listi uz pomoć predložaka klasa. Primjer u C++: upotreba binarnog stabla kao pomoćne strukture za sortiranje. Repovi čekanja, hrpa, stog. Primjeri implementacije u C++.
Metodologije razvitka programa (1*2 sata)
Postupci razvoja programa i usporedbe prema standardu IEEE 1058.1: svrha, definicije pojmova, odgovornosti i uloge, voditelj projekta, osiguranje kvalitete, opis postupka, općenito. Faze razvoja programa, testiranje (potvrda i ovjera programskog proizvoda), promjene u razvoju programa, dokumentacija.
Modeliranje kao osnova programiranja (2*2 sata)
Modeliranje procesa: dijagram strukture procesa, procesi transformacijske strukture, procesi transakcijske strukture, detaljni opis procesa (dijagrami akcija), pseudojezik i strukturirani prirodni jezik, stabla odlučivanja, tablice odlučivanja, odlučivanje i dijagrami akcija. Primjena UML dijagrama u razradi objektnog modela programa. Implementacija modela podataka objekti-veze-svojstva uz pomoć objektnog modela.

Sadržaj seminara/vježbi

Uvodna vježba: korištenje sučelja %22Verifikator%22
Unos tri programska primjera različite složenosti uz pomoć sučelja %22Verifikator%22.
Funkcije i biblioteke
Izraditi biblioteku funkcija i uključiti je u program.
Vezana lista
Kreiranje i osnovne operacije nad vezanom listom.
Vezana lista (nastavak)
Dvostruko vezana lista. Sortiranje i dealokacija vezane liste.
Datoteke
Rad s tekstualnim datotekama i datotekama s fiksnom veličinom zapisa.
Organizacije datoteka.
Rad sa sekvencijalnim, relativnim i indeksnim datotekama.
Osnovne operacije nad datotekama.
Sortiranje datoteka. Pretraživanje datoteka različitih organizacija uz mjerenje performansi.
Objektno-orijentirano programiranje
Klasa, objekt, specifikatori pristupa, princip enkapsulacije, vanjski i unutarnji pristup članovima klasa, pokazivač this, princip skrivanja podataka
Objektno-orijentirano programiranje (2)
Konstruktor i destruktor, prijatelj klase, nasljeđivanje, tipovi nasljeđivanja, zaštićeni pristup članovima klasa, višestruko nasljeđivanje, virtualne metode i polimorfizam, apstraktne klase.
Objektno-orijentirano programiranje (3)
Odnosi među klasama: sadržavanje, korištenje, ugniježđena klasa. Implementacija ER modela podataka pomoću objektnog modela.
Napredne tehnike programiranja (1)
Generičko programiranje. Predlošci funkcija i klasa. Standardna biblioteka predložaka (STL).
Napredne tehnike programiranja (2)
Rukovanje iznimkama. Upotreba binarnog stabla za indeksiranje datoteke. Rekurzivni algoritmi.
Red, hrpa i stog.
Implementacija reda, hrpe, i stoga u C++.

Ishodi učenja kolegija

steći potrebna predznanja za kolegije: Algoritmi,Baze podataka I,Operacijski sustavi I,Zemljopisni informacijski sustavi
biti sposobni izraditi objektno-orijentirane programske aplikacije koje uključuju: više klasa,rad s osnovnim statičkim i dinamičkim strukturama podataka, uključujući vezane liste, binarna stabla, različite organizacije datoteka, primjenu naprednih algoritama
poznavati osnovne koncepte objektno-orijentiranog programiranja, u prvom redu enkapsulacija, skrivanje podataka, nasljeđivanje, polimorfizam, te ih implementirati u programskom jeziku C++
dobiti uvod u napredne tehnike programiranja i objektno modeliranje tehnikom UML
primjenjivati osnovne koncepte objektno-orijentiranog programiranja, u prvom redu enkapsulaciju, skrivanje podataka, nasljeđivanje i polimorfizam unutar programa u programskom jeziku C++

Ishodi učenja programa

razumjeti i primijeniti ključne aspekte informacijske tehnologije (programiranje, algoritmi, strukture podataka, baze podataka i znanja
razumjeti i primijeniti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama

Osnovna literatura

Radošević, D. Programiranje 2. TIVA,Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 2007.
Motik, B., Šribar, J., Demistificirani C++. 2. izd. Element, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura

Lippman, S. B. Inside the C++ Object Model. Addison-Wesley, Reading, 1996.
Stroustrup, B. Programming : Principles and Practice Using C++. Addison-Wesley, Upper Saddle River, 2009.
Savitch,W. Absolute C++. 4th ed. Addison-Wesley, Boston, 2009.

Slični kolegiji

Kolegiji sličnog sadržaja i naziva izvode se na nekoliko visokoškolskih institucija u Hrvatskoj (npr. FER, FESB, Filozofski fakultet u Rijeci), te u susjednim državama (npr. na Univerzi u Mariboru i Ljubljani, Univerzitetu u Beogradu itd

Redoviti studenti

Izvanredni studenti

U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.