FOI Nastava - Metodologija informacijskog i programskog inženjerstva

Sadržaj se učitava...

FOI Nastava

apps

mdi-login

Metodologija informacijskog i programskog inženjerstva

Methods for Information and Program Engineering
2020/2021

7 ECTSa

Doktorski studij Informacijske znanosti 1.1 (PDDSIZ)

Katedra za razvoj informacijskih sustava

1. semestar

Osnovne informacijemdi-information-variant

Izvođači nastavemdi-account-group

Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline

Model praćenjamdi-human-male-board

Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline

Rasporedmdi-calendar-clock

Konzultacijemdi-account-voice

Izvođenje kolegija

Studij	Studijski program	Semestar	Obavezan
Doktorski studij Informacijske znanosti 1.1 (PDDSIZ)		2	izborni
Doktorski studij Informacijske znanosti 1.1 (PDDSIZ)		1	izborni

Cilj kolegija

Cilj kolegija je pružiti doktorandima detaljan uvid u aktualne trendove razvoja područja programskog inženjerstva, kao i u bitna obilježja metodoloških istraživanja te razvojnih projekata. Studenti koji upišu ovaj kolegij upoznat će: - povijest programskih sustava i metodologije njihovog razvoja - teoretsku strukturu i korpus znanja programskog inženjerstva (Body of Knowledge) - strukturu metodologije programskih sustava - određivanje ciljeva metodoloških istraživanja - istraživanje pristupa i paradigmi razvoja programskih sustava - istraživanje metoda i tehnika razvoja programskih sustava - istraživanje pomagala za razvoj programskih sustava - organizaciju i izvođenje metodoloških istraživanja - obrazovne programe programskog inženjerstva i njihov razvoj (SE Curriculum)

Preduvjeti

Kolegij nema definirane preduvjete

Norma kolegija

Predavanja

15 sati

Seminar

15 sati

Nastavnik	Uloga na kolegiju	Oblik nastave	Tjedana	Sati	Grupa
Strahonja Vjeran	Nositelj	Predavanja doktorski studij	1	15	1
Vrček Neven	Nositelj	Predavanja doktorski studij	2	15	1

Sadržaj predavanja

Povijest programskih sustava i metodologije njihovog razvoja
Povijesni razvoj programa, programskih jezika i razvojnih okolina; Veza s razvojem tehnologije i drugih znanstvenih disciplina; Evolucija metoda i tehnika razvoja, od analitičkih i strukturnih, do objektnih i temeljenih na umjetnoj inteligenciji; Usporedna analiza osnovnih koncepata modeliranja i pristupa.
Teoretska struktura i korpus znanja programskog inženjerstva (Body of Knowledge)
Društveni aspekti programskog inženjerstva; Odnos s računalnim i komunikacijskim tehnologijama; Informacijski i programski sustavi; Baze podataka i baze znanja; Umjetna inteligencija i druge napredne tehnologije; Sigurnost i kvaliteta informacijskih sustava; Upravljanje resursima i rizicima; Komunikologija i odnos čovjek/stroj; Obrazovni programi programskog inženjerstva i njihov razvoj (SE Curriculum).
Životni ciklus programskog sustava
Odnos programskog i informacijskog sustava. Kocept životnog ciklusa programskog i informacijskog sustava. Modeliranje programskog sustava. Dizajn arhitekture programskog sustava. Razvoj i implementacija. Ispitivanje programskog sustava.
Napredni koncepti programskog inženjerstva
Ponovna iskoristivost i komponentni pristup razvoju programskih proizvoda. Servisno orijentirane arhitekture i distribuirani sustavi. Ugrađeni sustavi. Aspektno orijentirano programiranje.
Struktura metodologije programskih sustava
Pojam i značaj metodologije; Odnos znanosti i struke; Metodologija i metodika; Pristupi, paradigme, metode, tehnike, pomagala, rječnici podataka i metamodeli; Metodologija i normiranje; Usporedna analiza osnovnih metodika razvoja.
Istraživanje pristupa i paradigmi razvoja programskih sustava
Klasifikacija i taksonomija pristupa i paradigmi razvoja programskih sustava; Granulacija i osjetljivost pristupa s obzirom na klase problema; Izbor i formuliranje pristupa i paradigme; Problemi primjene.
Istraživanje metoda, tehnika i pomagala razvoja programskih sustava
Klasifikacija i taksonomija metoda, tehnika i pomagala; Povijest i trendovi razvoja akademskih i industrijskih poduhvata; Odnos metoda, tehnika i pomagala; Horizontalna i vertikalna integracija.
Ciljevi, organizacija i izvođenje metodoloških istraživanja
Značaj metodoloških istraživanja za razvoj područja; Odnos akademske zajednice i industrije; Odnos ciljeva, strategije i politike; Hijerarhija i definiranje ciljeva; Organizacijski oblici metodoloških istraživanja; Planiranje, prijavljivanje, ustrojavanje i upravljanje projektima metodoloških istraživanja; timski rad i upravljanje rezultatima

Sadržaj seminara/vježbi

Ishodi učenja kolegija

Ishodi učenja programa

Osnovna literatura

Strahonja, V., Varga, M., Pavlić, M., (1992) Projektiranje informacijskih sustava, HIZ i INA-Info
Sommerville, Ian (2007) [1982]. Software Engineering (8th ed.). Harlow, England: Pearson Education. ISBN 0-321-31379-8

Dopunska literatura

Abbott, A.(1988)The System of Professions:An Essay on the Division of Expert Labor, The University of Chicago Press,Chicago
Bagert,D.&Mead,N.R.(2001)Software engineering as a professional discipline.Computer Science Education, 11, 73 87.
Banville,C.&Landry,M.(1989)Can the .eld of MIS be disciplined?Communications of the ACM, 32, 48 60.
Barki, H., Rivard, S., Talbot, J. (1988) An information systems keyword classifcation scheme, MIS Quarterly, 12, 299 322.
Benbasat, I., Zmud, R (1999) Empirical research in information systems: the practice of relevance, MIS Quarterly, 23, 3 16.
Benbasat, I., Zmud, R. (2003) The identity crisis within the IS discipline: dening and communicating the disciplines core properties, MIS Quarterly, 27 ,183 194.
Couger, J.D., Davis, G., Feinstein, D.L., Gorgone, J.T., Longenecker, H.E. (1997) IS 97,model curriculum and guidelines for undergraduate degree programs in information systems, Data Base, 26, 1 94.
(AIS), Association of Information Technology Professionals (AITP) (formerly DPMA), URL http://www.cis.usouthal.edu/faculty/feinstein/IS97/document/is97_title.htm
Gorgone, J.T., Davis, G.B., Valacich, J.S., Topi ,H., Feinstein, D.L., Longenecker, H.E. (2002) IS 2002,Model Curriculum and Guidelines for UndergraduateDegree Programs in Information Systems, Association for Computing Machinery (ACM), Association For Information Systems (AIS), Association for Information Technology Professionals, URL http://www.acm.org/education/curricula.html
Hammersley, P., (1991) %22Information Systems Design Methodologies - Book Reiews%22, The Computer Yournal, Vol. 34, No. 2, 182-185.
Keen,P.(1981)Information systems and organizational change.Communications of the ACM, 24, 24 33.
Keen, P.G.W. (1987) MIS research:current status,trends and needs, Information Systems Education, Recommendations and Implementation, Buckingham, R.A., Hirschheim, R.A., Land, F.F., Tully, C.J.(eds), pp.1 13, Cambridge University Press,Cambridge.
Kerola, P., Freeman P., (1981) %22A Comparision of Life Cycle Models%22, IEEE 5th International Conference on Software Engineering, IEEE Computer Society Press, Washington, 90-99.
Knight,J.C., Leveson, N.G. (2002) Should software engineers be licensed?, Communications of the ACM, 45, 87 90.
Kuutti,K. (1991) Activity Theory and its applications to information systems research and development, Information Systems Research: Contemporary Approaches and Emergent Traditions, Nissen, H.E.,Klein, H.K., Hirschheim, R. (eds), pp.529 549, Elsevier Science Publishers, B.V. (North Holland), Amsterdam
Mathiassen, L., Purao, S. (2002) Educating re efective system developers, Information Systems Journal, 12, 81102.
McConnell, S., Tripp, L. (1999) Professional software engineering: fact or fiction, IEEE Software, 16, 13 17.
Noble, F., (1991) %22Seven Ways to Develop Office Systems: A Managerial Comparision of Office Development Methodologies%22, The Computer Yournal, Vol. 34, No. 2, 113-121.
Nunamaker,J.,Couger,J.D.&Davis,G.(1982)Information systems curriculum: recommendations for the 80s, Communications of the ACM, 25, 781 805.
Smithson,S., Hirschheim, R.(1998) Analyzing information systems evaluation: another look at an old problem, European Journal of Information Systems, 7, 158 174.
Zwerman, W.L. (1999) Profession/occupation without a history, IEEE Annals of the History of Computing, 21, 66 70.
Žugaj, M., (1989) %22Osnove znanstvenog i stručnog rada%22, RO Zagreb, Samobor.

Slični kolegiji

Redoviti studenti

Izvanredni studenti

U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.