Sadržaj se učitava...
mdi-home Početna mdi-account-multiple Djelatnici mdi-script Studiji mdi-layers Katedre mdi-calendar-clock Raspored sati FOI Nastava search apps mdi-login
Metodologija informacijskog i programskog inženjerstva
Methods for Information and Program Engineering
2019/2020
7 ECTSa
Doktorski studij Informacijske znanosti 1.1 (PDDSIZ)
Katedra za razvoj informacijskih sustava
NN
1. semestar
Osnovne informacijemdi-information-variant Izvođači nastavemdi-account-group Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline Model praćenjamdi-human-male-board Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline Rasporedmdi-calendar-clock Konzultacijemdi-account-voice
Izvođenje kolegija
Studij Studijski program Semestar Obavezan
Doktorski studij Informacijske znanosti 1.1 (PDDSIZ) 1 izborni
Cilj kolegija
Cilj kolegija je pružiti doktorandima detaljan uvid u aktualne trendove razvoja područja programskog inženjerstva, kao i u bitna obilježja metodoloških istraživanja te razvojnih projekata. Studenti koji upišu ovaj kolegij upoznat će: - povijest programskih sustava i metodologije njihovog razvoja - teoretsku strukturu i korpus znanja programskog inženjerstva (Body of Knowledge) - strukturu metodologije programskih sustava - određivanje ciljeva metodoloških istraživanja - istraživanje pristupa i paradigmi razvoja programskih sustava - istraživanje metoda i tehnika razvoja programskih sustava - istraživanje pomagala za razvoj programskih sustava - organizaciju i izvođenje metodoloških istraživanja - obrazovne programe programskog inženjerstva i njihov razvoj (SE Curriculum)
Preduvjeti
Kolegij nema definirane preduvjete
Norma kolegija
Predavanja
15 sati
Seminar
15 sati
Nastavnik Uloga na kolegiju Oblik nastave Tjedana Sati Grupa
Strahonja Vjeran Nositelj Predavanja doktorski studij 1 15 1
Vrček Neven Nositelj Predavanja doktorski studij 2 15 1
Sadržaj predavanja
  • Povijest programskih sustava i metodologije njihovog razvoja
    Povijesni razvoj programa, programskih jezika i razvojnih okolina; Veza s razvojem tehnologije i drugih znanstvenih disciplina; Evolucija metoda i tehnika razvoja, od analitičkih i strukturnih, do objektnih i temeljenih na umjetnoj inteligenciji; Usporedna analiza osnovnih koncepata modeliranja i pristupa.
  • Teoretska struktura i korpus znanja programskog inženjerstva (Body of Knowledge)
    Društveni aspekti programskog inženjerstva; Odnos s računalnim i komunikacijskim tehnologijama; Informacijski i programski sustavi; Baze podataka i baze znanja; Umjetna inteligencija i druge napredne tehnologije; Sigurnost i kvaliteta informacijskih sustava; Upravljanje resursima i rizicima; Komunikologija i odnos čovjek/stroj; Obrazovni programi programskog inženjerstva i njihov razvoj (SE Curriculum).
  • Životni ciklus programskog sustava
    Odnos programskog i informacijskog sustava. Kocept životnog ciklusa programskog i informacijskog sustava. Modeliranje programskog sustava. Dizajn arhitekture programskog sustava. Razvoj i implementacija. Ispitivanje programskog sustava.
  • Napredni koncepti programskog inženjerstva
    Ponovna iskoristivost i komponentni pristup razvoju programskih proizvoda. Servisno orijentirane arhitekture i distribuirani sustavi. Ugrađeni sustavi. Aspektno orijentirano programiranje.
  • Struktura metodologije programskih sustava
    Pojam i značaj metodologije; Odnos znanosti i struke; Metodologija i metodika; Pristupi, paradigme, metode, tehnike, pomagala, rječnici podataka i metamodeli; Metodologija i normiranje; Usporedna analiza osnovnih metodika razvoja.
  • Istraživanje pristupa i paradigmi razvoja programskih sustava
    Klasifikacija i taksonomija pristupa i paradigmi razvoja programskih sustava; Granulacija i osjetljivost pristupa s obzirom na klase problema; Izbor i formuliranje pristupa i paradigme; Problemi primjene.
  • Istraživanje metoda, tehnika i pomagala razvoja programskih sustava
    Klasifikacija i taksonomija metoda, tehnika i pomagala; Povijest i trendovi razvoja akademskih i industrijskih poduhvata; Odnos metoda, tehnika i pomagala; Horizontalna i vertikalna integracija.
  • Ciljevi, organizacija i izvođenje metodoloških istraživanja
    Značaj metodoloških istraživanja za razvoj područja; Odnos akademske zajednice i industrije; Odnos ciljeva, strategije i politike; Hijerarhija i definiranje ciljeva; Organizacijski oblici metodoloških istraživanja; Planiranje, prijavljivanje, ustrojavanje i upravljanje projektima metodoloških istraživanja; timski rad i upravljanje rezultatima
Sadržaj seminara/vježbi
Ishodi učenja kolegija
Ishodi učenja programa
Osnovna literatura
  • Strahonja, V., Varga, M., Pavlić, M., (1992) Projektiranje informacijskih sustava, HIZ i INA-Info
  • Sommerville, Ian (2007) [1982]. Software Engineering (8th ed.). Harlow, England: Pearson Education. ISBN 0-321-31379-8
Dopunska literatura
  • Abbott, A.(1988)The System of Professions:An Essay on the Division of Expert Labor, The University of Chicago Press,Chicago
  • Bagert,D.&Mead,N.R.(2001)Software engineering as a professional discipline.Computer Science Education, 11, 73 87.
  • Banville,C.&Landry,M.(1989)Can the .eld of MIS be disciplined?Communications of the ACM, 32, 48 60.
  • Barki, H., Rivard, S., Talbot, J. (1988) An information systems keyword classifcation scheme, MIS Quarterly, 12, 299 322.
  • Benbasat, I., Zmud, R (1999) Empirical research in information systems: the practice of relevance, MIS Quarterly, 23, 3 16.
  • Benbasat, I., Zmud, R. (2003) The identity crisis within the IS discipline: dening and communicating the disciplines core properties, MIS Quarterly, 27 ,183 194.
  • Couger, J.D., Davis, G., Feinstein, D.L., Gorgone, J.T., Longenecker, H.E. (1997) IS 97,model curriculum and guidelines for undergraduate degree programs in information systems, Data Base, 26, 1 94.
  • (AIS), Association of Information Technology Professionals (AITP) (formerly DPMA), URL http://www.cis.usouthal.edu/faculty/feinstein/IS97/document/is97_title.htm
  • Gorgone, J.T., Davis, G.B., Valacich, J.S., Topi ,H., Feinstein, D.L., Longenecker, H.E. (2002) IS 2002,Model Curriculum and Guidelines for UndergraduateDegree Programs in Information Systems, Association for Computing Machinery (ACM), Association For Information Systems (AIS), Association for Information Technology Professionals, URL http://www.acm.org/education/curricula.html
  • Hammersley, P., (1991) %22Information Systems Design Methodologies - Book Reiews%22, The Computer Yournal, Vol. 34, No. 2, 182-185.
  • Keen,P.(1981)Information systems and organizational change.Communications of the ACM, 24, 24 33.
  • Keen, P.G.W. (1987) MIS research:current status,trends and needs, Information Systems Education, Recommendations and Implementation, Buckingham, R.A., Hirschheim, R.A., Land, F.F., Tully, C.J.(eds), pp.1 13, Cambridge University Press,Cambridge.
  • Kerola, P., Freeman P., (1981) %22A Comparision of Life Cycle Models%22, IEEE 5th International Conference on Software Engineering, IEEE Computer Society Press, Washington, 90-99.
  • Knight,J.C., Leveson, N.G. (2002) Should software engineers be licensed?, Communications of the ACM, 45, 87 90.
  • Kuutti,K. (1991) Activity Theory and its applications to information systems research and development, Information Systems Research: Contemporary Approaches and Emergent Traditions, Nissen, H.E.,Klein, H.K., Hirschheim, R. (eds), pp.529 549, Elsevier Science Publishers, B.V. (North Holland), Amsterdam
  • Mathiassen, L., Purao, S. (2002) Educating re efective system developers, Information Systems Journal, 12, 81102.
  • McConnell, S., Tripp, L. (1999) Professional software engineering: fact or fiction, IEEE Software, 16, 13 17.
  • Noble, F., (1991) %22Seven Ways to Develop Office Systems: A Managerial Comparision of Office Development Methodologies%22, The Computer Yournal, Vol. 34, No. 2, 113-121.
  • Nunamaker,J.,Couger,J.D.&Davis,G.(1982)Information systems curriculum: recommendations for the 80s, Communications of the ACM, 25, 781 805.
  • Smithson,S., Hirschheim, R.(1998) Analyzing information systems evaluation: another look at an old problem, European Journal of Information Systems, 7, 158 174.
  • Zwerman, W.L. (1999) Profession/occupation without a history, IEEE Annals of the History of Computing, 21, 66 70.
  • Žugaj, M., (1989) %22Osnove znanstvenog i stručnog rada%22, RO Zagreb, Samobor.
Slični kolegiji
Redoviti studenti Izvanredni studenti
U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.
2024 © Fakultet organizacije i informatike, Centar za razvoj programskih proizvoda