Sadržaj se učitava...
mdi-home Početna mdi-account-multiple Djelatnici mdi-script Studiji mdi-layers Katedre mdi-calendar-clock Raspored sati FOI Nastava search apps mdi-login
Digitalno poslovanje
Digital business
2025/2026
5 ECTSa
Informacijsko i programsko inženjerstvo 1.4 (IPI)
Organizacija poslovnih sustava 1.4 (OPS)
Katedra za razvoj informacijskih sustava
OU
2. semestar
Osnovne informacijemdi-information-variant Izvođači nastavemdi-account-group Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline Model praćenjamdi-human-male-board Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline Rasporedmdi-calendar-clock Konzultacijemdi-account-voice
Izvođenje kolegija
Studij Studijski program Semestar Obavezan
Informacijsko i programsko inženjerstvo 1.4 (IPI) 2 obavezan
Organizacija poslovnih sustava 1.4 (OPS) 2 obavezan
Cilj kolegija
Cilj kolegija Digitalno poslovanje je upoznavanje studenata s pristupom digitalnom poslovanju na provedbenoj, upravljačkoj i strateškoj razini. Kolegij ocrtava odnos između internih poslovnih procesa poduzeća i okoline u uvjetima globalne povezanosti i poslovanja. Pri tome se detaljno analizira suvremena tehnologija na kojoj se baziraju rješenja digitalnog poslovanja. Prikazuje se i uloga Interneta te mobilnih telekomunikacijskih mreža, kao važne infrastrukture koja nameće nove poslovne modele i koncepte opstanka na tržištu. Kolegij analizira najuspješnije primjere digitalnog poslovanja, ali i velike probleme s kojima se poduzeće suočava kada pokušava uspostaviti novi poslovni model. Poseban naglasak stavljen je na međunarodno prihvaćene standarde relevantne za ovu temu. Kolegij je usmjeren mladim, praktično orijentiranim stručnjacima na razini provedbe i rukovođenja, koji bi trebali kreativno uvoditi sustave za potporu digitalnom poslovanju i uklopiti ih u suvremene poslovne modele. Oni bi trebali postati eksperti koji kreiraju tehnološka rješenja za potporu digitalnom poslovanju te rukovodioci koji temelje svoje odluke na konzistentnim i kvantitativnim mjerama uspješnosti poduzeća.
Preduvjeti
Kolegij nema definirane preduvjete
Norma kolegija
Predavanja
30 sati
Vježbe u praktikumu
30 sati
Nastavnik Uloga na kolegiju Oblik nastave Tjedana Sati Grupa
Vrček Neven Nositelj Predavanja 15 2 1
Križanić Snježana Suradnik Vježbe u praktikumu 15 2 4
Mlakar Josip Vanjski suradnik Vježbe u praktikumu 15 2 2
Sadržaj predavanja
  • Tehnološka osnova elektroničkog poslovanja
    Vrste programskih i sklopovskih arhitektura za potporu elektroničkom poslovanju. Slojevi programske aplikacije i načini interakcije slojeva. Tipične razvojne tehnologije pojedinih slojeva. Uloga pojedinih slojeva u informacijskom sustavu i značaj za elektroničko poslovanje. Važniji standardi elektroničkog poslovanja: HTML, XML, XSL. Razvojne platforme za razvoj suvremenih programskih sustava i njihova komparativna analiza. Primjeri poznatijih razvojnih platformi za pojedine slojeve. Odabir razvojne platforme u zavisnosti od ciljanog poslovnog modela.SOA. WBS. Cloud računarstvo. SaaS. PaaS. IaaS.
  • Povezivanje programskih sustava, interoperabilnost i standardi razmjene podataka
    Povezanost poslovnih procesa i utjecaj na programske sustave koji ih podržavaju. Interoperabilnost programskih sustava kao preduvjet povezivanja složenih poslovnih sustava. Raspodijeljeni programski sustavi i načini njihovog povezivanja. Standardi povezivanja i njihove značajke: (web servisi, labavo i čvrsto povezivanje). Povezivanje programskih podsustava unutar poduzeća. Povezivanje standardnih (commercial of the shelf - COTS) i nestandardnih (custom designed) programskih sustava. Povezivanje programa unutar poduzeća. Povezivanje programskih sustava između poduzeća.
  • eXtensible Markup Language (XML)
    Problem standardizacije interoperbilnosti složenih programskih sustava. Značaj XML-a za razvoj elektroničkog poslovanja. XML specifikacija i način njezine definicije (DTD, XML Schema). Industrijski horizontalne i vertikalne XML specifikacije i konzorciji koji ih podržavaju. Analiza specifikacija XML-a i semantički problemi. Specifične XML specifikacije (ebXML, cXML, BizTalk, finXML, RosettaNet,...) i njihova primjena u poslovanju. UBL. Konverzija specifikacija primjenom XSLT-a . Alati za obradu i konverziju XML dokumenata.
  • Web servisi
    Elementi, arhitekture i standardi za podršku web servisima. Simple Object Access Protocol (SOAP). Elementi SOAP poruke i tipični primjeri korištenja. Web Services Description Language (WSDL). SOAP servisi. REST servisi. Universal Description Discovery and Integration (UDDI). Primjeri UDDI repozitorija. Sigurnosni aspekti korištenja web servisa (Kerberos, X509). Upravljanje transakcijama. Utjecaj web servisa na povezivanje poduzeća i poslovanje. JSON. Primjeri korištenja web servisa. Naplata web servisa. Kvaliteta usluge (Quality of Service) pri korištenju web servisa i utjecaj na cjelinu informacijskog sustava.
  • Poslovni modeli digitalnog poslovanja
    Tržište u uvjetima elektroničkog poslovanja (digital marketplace). Globalna povezanost i suvremeni konkurentski odnosi. Poslovni modeli i tržišna prednost. Komponente tržišne prednosti. Vrste tržišnih prednosti. Održivost i trajnost tržišne prednosti. Vrijednosni lanac poduzeća (Value chain) i analiza njegove učinkovitosti. Mogućnosti primjene suvremene tehnologije u pojedinim segmentima vrijednosnog lanca. Povezanost vrijednosnih lanaca kao izvor tržišne prednosti. Ključni poslovni procesi u vrijednosnom lancu i njihov preustroj.
  • Poslovanje s krajnjim korisnicima – B2C
    Pozicija kupca u uvjetima elektroničkog poslovanja. Primjena suvremene tehnologije pri povezivanju poduzeća i kupaca. Značajniji poslovni modeli B2C poslovanja i preduvjeti njihove primjene. Sustavi za potporu B2C poslovanju i njihova veza s informacijskim sustavom poduzeća. Značajke prodajnih kanala. Upravljanje prodajnim kanalom. Modeli, principi i tehnologije prikupljanja podataka o kupcima/korisnicima. Analiza ponašanja kupaca i sustavi za analizu profila kupaca. Elektronički marketing, strategije pristupa i način korištenja. Upravljanje odnosima s kupcima. Segmentiranje tržišta i interesne skupine. Vrste i uloga portala u suvremenom poslovanju.
  • Poslovanje među poduzećima – B2B
    Povezanost poduzeća i matrični ustroj kao izvor tržišne prednosti. Vrste partnerskih odnosa i njihov utjecaj na upravljanje opskrbnim lancem. Segmentacija poslovnih partnera prema ulozi u opskrbnom lancu. Razine odnosa s poduzećima iz okoline (od konkurentne napetosti do strateškog udruživanja). Segmentacija poslovnih procesa obzirom na ulogu u upravljanju opskrbnim lancem. Interni poslovni procesi, njihov značaj za poduzeće i temeljni principi povećanja učinkovitosti (BPR, TQM, 6sigma). Zajednički poslovni procesi, kao izvor strateške prednosti i povećanje njihove učinkovitosti koordinacijom u opskrbnom lancu (xEngineering). Vanjski poslovni procesi (outsourcing). Opskrbni lanac i pozicija poduzeća u njemu. Principi upravljanja opskrbnim lancem i značaj standardizacije. Ključni poslovni procesi (prodaja, nabava, proizvodnja, distribucija). Analiza učinkovitosti opskrbnog lanca. Transakcije u opskrbnom lancu. Organizacijske pretpostavke.
  • Poslovanje temeljeno na platformama (Platform Based Business)
    Pojam PBB. Poslovne platforme. Vrste interakcije. Agregacijske platforme. Društvene platforme. Mobilizacijske platforme. Platforme za učenje.
  • Financijske transakcije u poslovanju s krajnjim korisnicima
    Mehanizmi plaćanja u poslovanju s krajnjim korisnicima i tehnologije koje ih podržavaju. Prosječna cijena transkacije i isplativost sustava plaćanja. Autentičnost plaćanja. Sljedivost plaćanja i problem anonimnosti. Vrste plaćanja u elektroničkom poslovanju i njihove značajke. Off line i on line sustavi plaćanja. Hash funkcija i njezina primjena u elektroničkom plaćanju. Razvoj kriptovaluta. Problem bizantskog generala. Dokaz rada. Lanac zapisa blockchain. Prvi blok (Genesis block). Protokol Bitcoin: hash funkcije, Merkle tree, potpisi. Struktura poruke i tipovi poruka. Standardna implementacija protokola Bitcoin (Bitcoin Core). Bitcoin transakcije. Cijena transakcije i red čekanja (mempool). Natjecanje za prostor u bloku i troškovi rada mreže. Kriptografski algoritmi u protokolu Bitcoin. Kriptografija javnog ključa. Potpisivanje poruka privatnim ključem. Provjera poruke i potpisa. Rudarenje. Algoritmi za prilagođavanje težine rudarenja. Rudarenje na GPU jedinicama. ASIC uređaji. Sigurnosni model Bitcoina. Bitcoin čvorovi s cjelovitom povijesti transakcija (full nodes). Slabosti laganih Bitcoin klijenata. Novčanik s privatnim ključevima: standardni i deterministički novčanik. Papirnati i hardverski novčanik. Čuvanje novčanika. Potpisivanje transakcija u sigurnom okruženju. Ostale kriptovalute (altcoini). Važniji predstavnici ostalih kriptovaluta. Proof of stake (POS) algoritmi. Mikroplaćanje na internetu. Prijedlozi za promjenu veličine bloka u mreži Bitcoin. Protokoli drugog sloja. Segwit, Lightning network. Dijeljenja mreže (forks). Društveni i ekonomski i aspekti razvoja i prihvaćanja kriptovaluta. Zakon o elektroničkom novcu.
  • Upravljanje opskrbnim lancem
    Razine potpore upravljanju opskrbnim lancem: provedba, planiranje i optimizacija, analiza učinkovitosti. Standardizacija opskrbnog lanca i njezin značaj za učinkovitost upravljanja. Standardi i poznatiji sustavi za potporu upravljanju opskrbnim lancem (Supply Chain Management - SCM) – komparativna analiza i mjesta najveće učinkovitosti. Povezanost ERP i SCM sustava. Uvođenje SCM sustava. Dinamika upravljanja opskrbnim lancem i mogućnost prilagodbe poduzeća promjenama u opskrbnom lancu. Zavisnost pristupa upravljanju opskrbnim lancem o poziciji u opskrbnom lancu.
  • Mobilno poslovanje
    Vrste suvremenih mobilnih platformi. Mogućnosti i ograničenja mobilne platforme (ograničenja operacijskog sustava, medija pohrane, brzine). Konvergencija mobilnih platformi. Mobilni uređaj kao dio informacijskog sustava. Programske aplikacije na mobilnim platformama. Vrste mobilnih usluga i poznatiji poslovni modeli. Sigurnost mobilnog poslovanja. Mobilno poslovanje i privatnost. Tehnologije i standardi za potporu mobilnom poslovanju. Komplementarne tehnologije (GPS). Sigurnost mobilnih komunikacija i zaštitni mehanizmi. Brzina prijenosa podataka. 4G. 5G. Inovacije uvođenjem 5G mreža. Razvojne platforme i okruženja. Web servisi u mobilnom okruženju. GPS tehnologije i mrežni servisi za određivanje lokacije. Tehnologije mobilne identifikacije. Personal Area Network. Bežične senzorske mreže. IoT. Context-Aware Systems.Arhitektura i specifičnosti mobilnih aplikacija. Plaćanje u mobilnom poslovanju. NFC. Beskonaktna plaćanja.
  • Pametni proizvodi
    Karakteristika pametnih proizvoda – fizički proizvod i usluga. Načini prikupljanja podataka i povezivanje s proizvodnim i razvojnim poslovnim procesima organizacije. Jačanje uloge kupca.
  • Analiza uspješnosti digitalnog poslovanja
    Poslovni procesi u uvjetima elektroničkog poslovanja i podaci koje razmjenjuju unutar i izvan poduzeća. Mjesta prikupljanja podataka i uloga informacijskog sustava. Kriteriji učinkovitosti i ključni indikatori poslovanja (Key Performance Indicators - KPI). Odabir, kvantifikacija i usklađenje indikatora poslovanja. Mjerenje i frekvencija uzorkovanja. Uravnoteženi bodovni sustav (Balanced Scorecard - BSC) i programski sustavi za potporu njegovoj provedbi (Dialog Software, SAP BSC, ORACLE BSC). Povezivanje BSC sustava s drugim sustavima za praćenje učinkovitosti poslovanja (Activitiy Based Costing – ABC, Economic Value Added - EVA). Povezivanje sustava za praćenje učinkovitosti poslovanja s informacijskim sustavom poduzeća. Analiza poslovanja na razini više poduzeća
  • Zakonska regulativa digitalnog poslovanja
    Problemi Interneta i utjecaj na poslovanje. Regulacija Interneta. Odgovornost za sadržaj. Zaštita privatnosti. Zaštita autorskih prava. Pristup resursima. Ugovaranje usluga na Internetu i temeljni elementi ugovora (Quality of Service –QoS, Service Level Agreement - SLA). Globalno tržište, utjecaj korporacija i određivanje mjesta izvora prihoda, mjesta oporezivanja i odgovornosti. Elektronički potpis, relevantna zakonska regulativa i utjecaj na poslovanje. Temeljni pojavni oblici kriminala na Internetu. GDPR. Zakon o elektroničkom potpisu. Zakon o elektroničkoj ispravi. Zakon o elektroničkom računu.
  • Budućnost digitalnog poslovanja
    Novi poslovni modeli, uvjeti njihove primjene i održivost. Budućnost Interneta, regulacija i oblici prilagodbe kvalitete usluge. Utjecaj umjetne inteligencije i robotizacije na poslovne modele i poslovne procese organizacija.
Sadržaj seminara/vježbi
  • Vježbe
    U okviru vježbi, studenti će korisiti standardne programske alate, koji se komercijalno koriste za potporu elektroničkom poslovanju, i njihovom primjenom obrađivati praktične primjere. U sklopu toga naučiti će kreirati XML dokumente i njihove definicije, transformirati XML dokumente i prenositi ih u različite specifikacije. Nadalje, korisit će standardni komercijalni alat za potporu upravljanju opskrbnim lancem i upoznati se s njegovim parametrima, principima uspostave (setup) i načinom korištenja. Uz to lab. vježbe obrađuju SODA (servisno-orijentirani razvoj aplikacija) ciklus koji se praktičnim primjerima i zadacima za vježbu ilustrira na razvojnoj platformi Sybase Workspace (Sybase PowerDesigner i Sybase PowerBuilder). Pri tome se detaljnije obrađuju sljedeće teme podijeljene kroz 15 termina lab. vježbi: 1. Temelji SODA-e: XML – vježbe 1. - Kroz objašnjavanje i samostalno rješavanje problemskih zadataka studenti stječu osnove XML-a - DTD, XMLSchema, modeliranje i zapis podataka u XML-u, razmjena podataka zapisanih u XML-u. 2. Temelji SODA-e: BPMN - vježbe 2. - Kroz niz problemskih zadataka studenti upoznaju temelje BPMN notacije, osnovne modele te način primjene. Pri tome se za izradu modela koristi alat Sybase Workspace, to jest njegova komponenta Sybase PowerDesigner. 3. Temelji SODA-e: WSDL - vježbe 3. - Studenti upoznaju osnovnu notaciju i sintaksu WSDL-a, te analizom konkretnih primjera stječu znanja potrebna za interpretaciju i definiranje WSDL specifikacija web servisa. 4. Temelji SODA-e: BPEL - vježbe 4. - Studenti proširuju znanje i primjenu BPMN notacije kroz upotrebu BPEL-a i izvršnih specifikacija poslovnih procesa. Pri tome se za izradu modela i specifikacija koristi alat Sybase Workspace, to jest njegova komponenta Sybase PowerDesigner. 5. Faza modeliranja – SODA ciklus - vježbe 5. i 6. - Kao početnu fazu SODA ciklusa studenti upoznaju fazu modeliranja, koja obuhvaća izradu i definiranje osnovnih modela poput: konceptualnog modela podataka i fizičkog modela podataka, modela poslovnih procesa, modela servisa (objektno orijentirani modeli, ILM, XML model), modeliranje zahtjeva. Pri tome se za izradu modela koristi alat Sybase Workspace, to jest njegova komponenta Sybase PowerDesigner. Studenti upoznaju notaciju pojedinih modela, principe i pravila njihova definiranja i izrade, veze i odnose među modelima te njihovu međusobnu kompatibilnost. 6. Faza razvoja servisa – SODA ciklus - vježbe 7. i 8. - Temeljem faze modeliranja prelazi se na fazu razvoja servisa definiranih prethodnim modelima. Pri tome se u obrađuju: servisi za komunikaciju i rad s bazama podataka, EJB servisi, Java servisi, servisi za razmjenu poruka, SOAP servisi, servisi za transformaciju podataka, servisi potpore poslovnim procesima, te životni ciklus servisa. Za izradu servisa koristi se alat Sybase Workspace, to jest njegova komponenta Sybase PowerBuilder. 7. Orkestracija procesa – SODA ciklus - vježbe 9. i 10. - Treća faza SODA ciklusa jest faza orkestracije procesa. Nakon što su kreirani web servisi prelazi se u fazu njihove orkestracije, to jest povezivanja. Pri tome je nagask stavljen na ključne komponente, poput upravljanja porukama, BAM (business activity monitoring) te konačno upravljanje i povezivanje servisa. Aktivnosti upravljanja i povezivanja servisa se demonstriraju i provode upotrebom alata Sybase Workspace, to jest njegove komponente Orchestration Server. 8. Baze podataka i SODA ciklus - vježbe 11. i 12. - U okviru SODA ciklusa obrađuju se teme razvoja baza podataka korištenih u SOA arhitekturi te načina njihova povezivanja s razvijenim web servisima. Pri tome se obrađuje i tematika upravljanja servisima i bazama podataka, te replikacija baza podataka za potrebe SOA okoline. Kao programska podrška koristi se Sybase Workspace razvojna okolina i njezina podrška za razvoj i upravljanje bazama podataka. 9. Razvoj web aplikacija – SODA ciklus - vježbe 13., 14. i 15. - Posljednja faza SODA ciklusa je razvoj cjelovite web aplikacije. Pri tome studenti na konkretnom primjeru prolaze sve faze SODA ciklusa - modeliranje, razvoj servisa i pripadajućih baza podataka, povezivanje i orkestraciju servisa. Kao programska podrška pri tome se koristi alat Sybase Workspace, te njegove komponente Powerdesigner, Powerbuilder i Orchestration Server.
Ishodi učenja kolegija
  • Modelirati podatke pomoću XML-a.
  • Demonstrirati interoperabilnost i njezine ključne komponente.
  • Kreirati poslovne modele digitalnog poslovanja.
  • Razviti programski sustav temeljen na servisno-orijentiranoj arhitekturi.
  • Dizajnirati arhitekture za potporu elektroničkom poslovanju.
  • Interpretirati ključne standarde na kojima se temelji elektroničko poslovanje.
  • Primijeniti razvojne tehnologije za izgradnju servisno orijentiranih arhitektura.
Ishodi učenja programa
Osnovna literatura
  • Vrček, Neven, Gerić, Sandro, Magdalenić, Ivan, Pihir, Igor, Brumec, Josip, Brumec, Slaven. Infrastruktura elektroničkog poslovanja, Varaždin, FOI, 2017.
Dopunska literatura
  • Coupey, E. Digital Business: Concepts and Strategies. Prentice Hall, Englewood Cliffs, 2004.
  • Corbitt, B.; Al-Quirim, N. E-Business, E-Government and Small and Medium Size Enterprises: Opportunities and Challenges, Idea Group Publishing, 2004.
  • Jelassi, T.; Enders, A. Strategies for E-business: Creating Value through Electronic and Mobile Commerce (Concept and Cases), Prentice Hall, 2004.
  • McAfee, A. Operating an E-Business. McGraw-Hill/Irwin; 2004.
  • Turban, E.; Lee, J.; Kin, D.; Chung, M. Electronic Commerce: A Managerial Perspective. Prentice Hall, Englewood Cliffs, 2000.
Slični kolegiji
Redoviti studenti Izvanredni studenti
izvanredni rok
Datum: 20.04.2026.
Vrijeme: 16:00
Opis: Na Fakultetu
U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.
2025 © Fakultet organizacije i informatike, Centar za razvoj programskih proizvoda